Most koji je skratio put do Dubrovnika za 20 minuta u svojim temeljima skriva nekoliko iznenađenja koja i danas bude znatiželju

Most često bude više od betona i čelika. Često je ukras, ima svoju vlastitu priču i povijest i suživot s gradom u kojem se nalazi, često je više od praktičnosti ili potrebe. Jedan od takvih jest Dubrovački most odnosno Most dr. Franja Tuđmana kod Dubrovnika. Zanimljivo je to ljudskih ruku djelo koje u sebi, točnije u svojim temeljima, skriva i nekoliko neočekivanih predmeta.

Most dr. Franja Tuđmana povezuje dvije obale Rijeke dubrovačke, zaljeva koji se nalazi sjeverozapadno od grada Dubrovnika. Most je dugačak 518 metara, visina mu iznosi 50 metara. Iza njegova dizajna stoji inženjer građevinarstva Zlatko Šavor, a izgradili su ga tvrtka Walter Bau iz Njemačke i splitski Konstruktor.

U promet je pušten 20. svibnja 2002. godine, no tom su trenutku prethodile godine ‘priprema’ i odgoda. Naime, sve je krenulo 1989. godine, izgradnjom prilaznih cesta iz naselja Loznica i Nuncijata. No, u vrijeme rata radovi su bili prekinuti te su se ponovno nastavili tek 1998. godine.

Do njegove izgradnje zapadni ulaz u grad podrazumijevao je vožnju Jadranskom turističkom cestom, to jest Jadranskom magistralom ili D8. No, njegovom gradnjom se taj put skratio za devet kilometara. Isto tako, vozače koji zahvaljujući njemu stižu 20-ak minuta prije u Dubrovnik, časti lijepom pogledom na Dubrovnik.

Uz njegovo su se ime vezale kontroverze. Naime, dana su mu dva imena. Hrvatske su ga ceste isprva nazvale Most Dubrovnik, dok mu je gradsko vijeće dalo ime Most dr. Franja Tuđmana. I tako je most ispočetka nosio dva imena. Onda je naposljetku 2004. godine odlučeno da će nositi samo jedno, ovo aktualno, i to u obliku koji je specifičan za dubrovačko područje. Riječ je o deklinaciji imena Franjo. U standardnom bi jeziku ona glasila ‘Franje’.

Naravno, most, zbog svoje lokacije, podliježe strogim kontrolama. Nalazi se na vjetrometini iznad mora pa je izložen djelovanju slane vode. Isto tako, suočava se i s oscilacijama temperatura te djelovanjem ultraljubičastih zraka, pisao je, primjerice, Dubrovački vjesnik. Povremeno ga se, zbog jakih vjetrova, mora i zatvoriti.

Dakle, iako je gradnja na prilaznim cestama započela 1989. godine te su radovi bili obustavljeni za vrijeme Domovinskog rata, kamen temeljan za sam most postavljen je 9. listopada 1998. godine. U njega je pak, prenio je svojedobno Dubrovački vjesnik, tada bila ugrađena sonda u kojoj se nalazio set kunskih kovanica, primjerak Dubrovačkog vjesnika od 9. listopada 1998. godine te izdanje Slobodne Dalmacije tiskano tijekom papina posjeta Splitu.

Za kraj samo mali podsjetnik prema čemu taj posebni most vodi. Dubrovnik je doista pojam, grad ogromne ljepote i važnosti, poznat po svojim zidinama. Dodatno ga je proslavio i serijal Igra prijestolja. No, on je isto tako i grad nekih neočekivanih iznenađenja: u Dubrovniku se nalaze, primjerice, jedna od najstarijih ljekarni na kontinentu, kao i jedna od najstarijih knjižnica te jedna od najstarijih sinagoga u Europi.