Stablo svilene prošlosti i slatke sadašnjosti čovjeka hladi, liječi i odijeva, a najstarije u Europi nalazi se nedaleko od Hrvatske

Priča ide ovako. U Sloveniji postoji jedno lijepo mjesto, a zove se Štanjel. U njemu se nalazi Ferrarijev vrt, predivno parkovno ostvarenje koje je djelo slavnog arhitekta Maksa Fabianija. No, u malom selu do, Kobdilju, nalazi se njegova rodna kuća, vila Fabiani… Mjesto je to kao izašlo iz bajke, ovijeno u vinovu lozu te cvjetove božura i ruža. No, tamošnji vrt ima jednu posebnu stanovnicu.

Riječ je o, kako se navodi, najstarijem stablu murve odnosno duda u Sloveniji, ali i Srednjoj Europi! Prema pričama ona ima između 400 do 600 godina, a promjer joj je oko sedam metara. ‘Stanuje’ na travnjaku ispred glavne kuće na spomenutom posjedu. Isto tako ima i posebnu ulogu u povijesnom ljubavnom romanu Murva Fabianijevih, a koji prati život majke tog zaslužnog arhitekta. Ona je proglašena i nacionalnim spomenikom prirode.

No, kada se ‘otisnete’ u svijet murvi, neizbježno se pojavljuje još niza kandidata. Neki vode u Ujedinjeno Kraljevstvo, a neki na naše prostore ili našu širu okolicu. Primjerice, naići ćete na podatak o najstarijoj murvi odnosno dudu na Balkanu. On se nalazi na Kosovu, kod grada Peći, u tamošnjem crkvenom kompleksu koji je uvršten i na popis u svjetske baštine pod zaštitom UNESCO-a.

To je stablo više od osam metara, a navodi se kako ima najmanje 750 godina. Kroz sve to vrijeme nije ga uspio uništiti ni grom: on ga je prepolovio, no iz dviju na pod poleglih grana drvo je nastavilo rasti. Stranica Agroklub navodi kako se vjeruje da je upravo taj dud najstariji u Europi. „Njega je u jesen 1269. ili u proljeće 1270. godine donio, prolazeći kroz Siriju, područje Bilad al-Sham (današnji Damask), i zasadio arhiepiskop Sava II.“, navodi taj izvor.

No, i Hrvatska ima svog kandidata za najstariju murvu, a ona je bila i kandidatkinja za europsko stablo godine. To je drvo poznato kao “zelena dama Nacionalnog parka Krka”, raste upravo u njegovim granicama, na obali rijeke Krke, blizu ostataka mlinice Budim. Riječ je o drvetu čija se starost procjenjuje na oko 400 godina, a jedan je od simbola povijesti te regije. Promjer njezina debla je čak 475 centimetara, navodi se na stranicama NP Krka. Murva može inače narasti do 15 metara visine, a u Europi su zastupljene tri vrste: bijela, crvena i crna murva. Plodovi su joj maleni, oko dva centimetra dugi i slasni. Također, osim što su ukusni, prepuni su hranjivih tvari te iznimno zdravi.