Mistična spilja skrivena ispod vinograda, za koju se dugo nije znalo, krije fascinantno podzemno jezero po kojem se može i ploviti

Zeleni pašnjaci omeđeni nevjerojatnim planinskim vrhovima. Upravo to je najpoznatija slika Švicarske, no ima ona i svoju tajnovitiju, misteriozniju stranu. Ona se ‘zove’ najveće prirodno podzemno jezero u Europi kojim je moguće ploviti! Riječ je o prirodnom fenomenu po imenu “Lac Souterrain de Saint-Léonard”, odnosno podzemno jezero svetog Leonarda. Istinsko je to čudo prirode koje je, slušajte sad, moguće posjetiti, njime zaploviti pa čak i uživati u koncertu.

Najveće prirodno podzemno jezero u Europi nalazi se između Siona i Sierre u Valaisu. Dugačko je 300 metara, a široko 20. Slovi kao apsolutno fascinantan kutak podzemlja, a ‘sakrilo’ se na na brdu, odnosno na njegovoj padini u podnožju, na dubini od 30 do 70 metara ispod tamošnjeg vinograda. Iako je lokalno stanovništvo i ranije znalo za nju, ona je službeno istražena tek 1943. godine, a za turistički obilazak se otvorila 1949. godine.

Lokalno stanovništvo je do presudne 1943. godine u vodi tog podzemnog jezera čak hladilo vino. No, nikada se nije, kažu na stranicama te prirodne atrakcije, usudili dublje ući u nju. Ili nisu imali načina ili ih je kočio strah. No, onda su se pojavila dva čovjeka koja su sve promijenila: Jean-Jacques Pittard i Jean Della Santa. Uzeli su brod na napuhavanje i otisnuli se u nepoznato. Zaplovili su jezerom, došli do njegova kraja i plaže koje se tamo nalazi i pobliže ga istražili. Nekoliko godina kasnije ona se otvorila i za obične smrtnike. Danas je iznimno pristupačna i osvijetljena, a dodatno je, za svaki slučaj, osiguran i njezin ‘strop’.

Zanimljivo, nije uvijek bila tako pristupačna. Do 1946. godine razina vode u toj potpuno potopljenoj špilji, odnosno podzemnog jezera bila je mnogo viša. No, onda se dogodio potres zahvaljujući kojem su se u špilji otvorile dodatne pukotine te je ono postalo još zahvalnije za plovidbu. Površina jezera je inače 6000 metara četvornih, a temperatura vode je postojana i uvijek iznosi 11 stupnjeva Celzijevih. Svake godine posjeti je oko 80 tisuća posjetitelja.

Nekoliko vrsta stijena kroji sudbinu jezera. Ono je, naime, omeđeno, s bočnih strana, nepropusnim crnim škriljevcem i mramorom, dok je za prolazak vode zadužen tamošnji gips, sedimentna stijena koja je propusna i, kroz vrijeme, topiva u vodi. Upravo zahvaljujući tom gipsu koji je nastao još prije 220 milijuna godina, ali se počeo rastakati tek prije manje od 12 tisuća godina, jezero se i danas ‘formira’, odnosno njegov proces ‘nastajanja’ nije završen. Što se tiče same vode, najveći dio dolazi slijevanjem vode koja je posljedica topljenja snijega. Dio, pretpostavlja se, dolazi i iz izvora u samom jezeru, a najmanji udio vode u jezeru od navodnjavanja vinograda ispod kojeg se nalazi.

“Te se vode spuštaju niz padinu i infiltriraju pod zemlju kroz gips, stvarajući otapanjem podzemne kanale. S vremenom se ovi kanali šire i formiraju bunare koji dovode i pohranjuju vodu dublje. Ove vode uzrokuju fenomen ‘ljuštenja’, prisiljavajući natopljeni gips da nabubri u volumenu te uzrokuje njegovo odvajanje i urušavanje prema dnu šupljine koja se formira. Ovaj erozivni proces omogućio je stvaranje podzemnog jezera čije dimenzije i danas rastu”, pojašnjavaju na stranicama jezera.

Posjet traje 30 minuta. Posjetitelji uobičajeno plove na brodovima na vesla koji imaju kapacitet 40 osoba. Online rezervacija karte je obavezna, a cijena ulaznice za odraslu osobu iznosi oko 13 eura. Djeca od pet do 15 godina plaćaju ulaz plaćaju oko 7,5 eura. Jezero ‘radi’ od ožujka do studenoga, svaki dan od 10 do 17 sati. U srpnju i kolovozu radno je vrijeme pola sata dulje, dakle jezero se ‘zatvara’ u 17.30 sati. Osim vođenih obilazaka jezera, na njemu se, na brodovima, održavaju i koncerti. Nevjerojatna akustika i prigušeno svijetlo doprinose izvanrednosti iskustva.