Najveće svjetsko jezero površinom je 7 puta veće od Hrvatske! Dijeli ga pet zemalja i u njega se ulijeva 130 rijeka

Zamislite da na jednu hrpu stavite sva hrvatska jezera i tu vodenu površinu pomnožite s nevjerojatnih 3.200. Ili da spojite 20 najvećih europskih jezera pa tu masu povećate za sedam do 8 puta… Da, toliko je ogromno najveće jezero na svijetu, koje zauzima površinu oko 7 puta veću od površine Hrvatske. Govorimo, naravno, o Kaspijskom jezeru, koje je nepregledno plavetnilo i pravi prirodni fenomen.

Kaspijsko jezero, najveće na Zemlji, smješteno je između Europe i Azije, a zauzima površinu od nevjerojatnih 371.800 kvadratnih kilometara. Ovo čudo prirode zapravo je slano i zato ga mnogi još zovu i (zatvorenim) morem. Ujedno je, s 1025 metara, treće najdublje jezero u svijetu. Prvo je rusko Bajkal s 1620, a drugo afričko Tanganjika s 1435 metara.

Na obalama Kaspijskog jezera nalaze se Rusija, Iran, Azerbajdžan, Turkmenistan i Kazahstan. Obrubljuju ga Kavkaz i stepe Središnje Azije sa zaljevom Kara-Bogaz-Gol na istoku, a u njega se ulijeva više od 130 rijeka, od kojih je daleko najveća ruska Volga. Uz sve navedeno, ovaj lokalitet vrijedan divljenja može se pohvaliti s čak 50 otoka, od kojih je najveći Ogurja Ada, koji se nalazi na teritoriju Turkmenistana.

Kaspijsko jezero (ili more) jedinstven je ekosustav koji nema izlaz niti na jedan ocean, s izuzetkom rijeke Volge. Dno mu je sastavljeno od stijena oceanskog tipa, a režim plime i oseke sličan je morskom. Osim toga, na ovom jezeru zabilježeni su valovi visoki čak 11 metara! Pretpostavlja se da je Kaspijsko jezero staro oko šest milijuna godina, a prvi ljudi njegove obale nastanili su još prije 75.000 godina. Međunarodni dan Kaspijskog mora slavi se 12. kolovoza.

Danas brodarstvo i ribarstvo igraju važnu ulogu u gospodarstvu kaspijske regije, kao i proizvodnja nafte te prirodnog plina, a prekrasne pješčane plaže na obali jezera služe i kao lječilišta te rekreacijska odmarališta. Ljetne temperature zraka kreću se od 24 do 26 °C, s maksimumom od 44 °C na suncem obasjanoj istočnoj obali, dok zimski prosjek iznosi od -10 °C na sjeveru do 10 °C na jugu.

Izduženo Kaspijsko jezero prostire se na skoro 1200 kilometara od sjevera prema jugu, dok mu je prosječna širina samo 320 kilometara. Pokriva područje veće od Japana, a njegova najveća dubina, ona prema jugu, iznosi čak 1025 metara ispod površine mora. S obzirom na to da mu je dno ispod razine morske površine, na -26,5 metara, zovemo ga i kriptodepresijom.

Danas je ovo jezero važno i u prometnom smislu. Osim nekoliko trajektnih linija koje povezuju Turkmenistan i Baku, Baku i Aktau te Iran i Rusiju, tu je i važan željeznički trajekt. Sve navedene linije uglavnom se koriste za prijevoz tereta i robe, a samo linija Baku – Aktau dozvoljava prijevoz putnika. Osim toga, upravo je Baku, prijestolnica Azerbajdžana, ujedno i najveći grad na Kaspijskom jezeru.

U njegovim vodama danas živi oko 850 životinjskih i više od 500 biljnih vrsta, od kojih su mnoge endemične. Najveću koncentraciju biomase čine modrozelene i alge kremenjašice, a kad je riječ o ribama, ondje ćemo pronaći jesetru, haringu, štuku, smuđa i papalinu, kao i nekoliko vrsta mekušaca te niz drugih organizama uključujući spužve. Morske školjke i rakovi tek su nedavno morskim brodovima prevezeni u jezero, dok su ciple ondje namjerno unijeli ljudi. No daleko najpopularnija životinja na kaspijskim obalama je kaspijska medvjedica, rijedak i omiljen morski sisavac.

A jeste li znali da se najveći dio svjetskog ulova jesetre (skoro 90 %), ribe cijenjene zbog njezine ikre od koje se radi kavijar, odvija upravo na Kaspijskom jezeru? Nažalost, zbog toga im se populacija znatno smanjila, a kako bi se situacija poboljšala, poduzete su brojne mjere, uključujući zabranu ribolova na otvorenom moru i uvođenje akvakulture. Na sjeveru jezera popularan je i lov na tuljane, uglavnom zbog njihova krzna.

No, najvažniji resursi regije definitivno su nafta i prirodni plin, koji su se s dna jezera počeli eksploatirati 1920-ih. Rezerve koje najviše obećavaju nalaze se ispod sjeveroistočnog dijela jezera i njegovih susjednih obala. Stručnjaci procjenjuju da ispod Kaspijskog jezera leži 48 milijardi barela nafte. A nju je ondje navodno još u 13. stoljeću otkrio mletački istraživač, putopisac i trgovac Marko Polo. On je to ”crno zlato” opisao kao ”melem za ljude i deve pogođene svrbežom ili krastama”. Da, da, nafta se tad uvelike koristila i u medicinske svrhe!