Najveća država na svijetu koja nema izlaz na more prepuna je čuda: dom je pustinjama, planinama, jezerima, neobičnim gradovima…

Kad razmišljamo o najvećim državama na svijetu, najčešće nam na pamet prvo padaju Rusija, Kanada, Kina ili Sjedinjene Američke Države. Ipak, postoji još jedna golema država koja nerijetko ostaje izvan šire pozornosti, iako je doista impresivnih razmjera. To je Kazahstan, najveća zemlja na svijetu bez izlaza na more, iznimno bogata prirodnim ljepotama, raznolikom kulturom i uzbudljivom poviješću koja se proteže kroz stoljeća. Ovo su zanimljivosti o Kazahstanu koje (možda) niste znali!

Kazahstan se smjestio u srcu središnje Azije, a njegov zapadni dio svojom površinom dodiruje i europski kontinent. Riječ je o golemoj zemlji koja se proteže na otprilike 2,7 milijuna kvadratnih kilometara, što je čini devetom najvećom svjetskom državom. Iako graniči s brojnim velikim jezerima, među kojima je najpoznatije Kaspijsko jezero, Kazahstan ipak nema izravnu poveznicu sa svjetskim oceanima. Upravo zbog toga nosi titulu najveće kopnene države na svijetu koja nema izlaz na more.

Na sjeveru ova država graniči s Rusijom, na istoku s Kinom, a na jugu s Kirgistanom, Uzbekistanom i Turkmenistanom. Reljef joj je raznolik, od nizina na zapadu, koje prema istoku prelaze u brežuljkasta i brdovita područja, do najvišeg vrha Kan Tengrija, koji se nalazi na krajnjem jugoistoku zemlje i leži na čak 7010 metara nadmorske visine.

Kazahstan je najpoznatiji po beskrajnim stepama koje se pružaju u nedogled, no iza tog prizora krije se niz iznenađenja. Na jugoistočnom dijelu zemlje uzdižu se moćni lanci Tienshana, čiji vrhovi prelaze čak sedam tisuća metara nadmorske visine. Ondje se susreću ledenjaci, duboke doline i planinska jezera, među kojima se posebno ističe pravi dragulj u blizini Almatyja, Veliko almatinsko jezero.

Na zapadu zemlje prostire se prekrasna Kaspijska nizina, dok središnji dio obilježavaju polupustinjski predjeli u kojima uspijevaju rijetke, ali iznimno prilagođene biljne i životinjske vrste. Kazahstan je ujedno i dom posrnulog Aralskog mora, nekoć jednog od najvećih jezera na Zemlji. Njegova se površina zbog snažnog ljudskog utjecaja tijekom desetljeća dramatično smanjila, što je utjecalo i na mikroklimu u širem području.

Kazahstan je tijekom svoje duge povijesti bio dom neumornih nomadskih plemena, hrabrih ratnika i domišljatih trgovaca koji su stoljećima putovali legendarnim Putem svile. Karavane natovarene svilom, začinima i vrijednim metalima prolazile su beskrajnim stepama, ostavljajući tragove koji su oblikovali identitet današnje države. Ovaj povijesni duh i danas je prisutan na svakom koraku te je isprepleten s modernim načinom života i velikim ambicijama koje Kazahstan jasno pokazuje svijetu.

Najsnažniji simbol napretka svakako je Astana, glavni grad koji se ističe impresivnom i odvažnom arhitekturom. Futurističke građevine poput Bayterek tornja, Nacionalnog muzeja i zlatnih poslovnih tornjeva stvaraju vizuru koja izgleda kao da je preuzeta iz budućnosti. Grad privlači arhitekte, investitore i turiste koji žele doživjeti kako izgleda urbanizam nove generacije u srcu Azije.

S druge strane, Almaty je ostao pravo srce kazahstanske kulture. Smješten podno veličanstvenih planinskih vrhova, okružen velikim parkovima, avenijama ukrašenim drvećem i vrhunskim skijalištima, ovaj grad odiše umjetnošću, glazbom i živahnim noćnim životom. Radi se i o jednom od najomiljenijih mjesta za život u cijeloj zemlji.

Iako su ljetni mjeseci topli, zime u Astani su duge, suhe i iznimno hladne. Temperaturni prosjek za siječanj iznosi -14,2 °C, a ovdje su zabilježene ekstremno niske temperature od čak minus 51,5 °C. Većinu godina gradska rijeka ostaje zaleđena od sredine studenog do početka travnja, što ovaj grad čini jednim od najhladnijih na svijetu.

Iako nema izravan pristup moru, Kazahstan se tijekom posljednjih desetljeća razvio u jednu od najutjecajnijih gospodarskih sila u regiji. Bogatstvo prirodnih resursa, među kojima prednjače nafta, prirodni plin i uran, svrstava ga među najvažnije svjetske izvoznike energije. Zahvaljujući svom strateškom položaju na raskrižju Europe i Azije, Kazahstan danas zauzima i vrlo značajno mjesto u međunarodnoj trgovini te služi kao most između dvaju kontinenata.

Nalazi se u regiji Mangistau u zapadnom Kazahstanu, na svega 20 kilometara udaljenosti od grada Aktaua i obale Kaspijskog mora. U tom kraju pronaći ćete i jednako veličanstveni pojas Boszhiru te udoline Karynzharyk i Torysh, još jedne prirodne atrakcije koje također ne prestaju oduševljavati avanturiste koji se usude otisnuti na put kroz kazahstansku pustinju.

A nakon što je izgrađena cesta do čuvene podzemne džamije Beket Ate iz 18. stoljeća, turistima je omogućen pristup i veličanstvenom pojasu Kyzylkup. Isti se odlikuje glatkim niskim brdima, prošaranima pastelnim nijansama bijele, žute, crvenkaste i smeđe. Tu šarolikost, naime, duguju različitim mineralima i erodiranim morskim sedimentima. Bijeli slojevi sastoje se od krede, dok crveni sadrže željezo. Zbog svoje neobične slojevite i višebojne strukture, pojas, koji neodoljivo sliči divovskoj torti, popularno se naziva i „Tiramisu planinom“.