Naselje kao iz bajke u neposrednoj blizini glavnog grada! Svaka kuća ima svoj mali vrt, uredni okoliš i puno zelenila

Foto: Hagai Agmon-Snir / Wikimedia Commons
piše Putni Kofer

Uredni vrtovi okruženi zelenom živicom, s kućicama u sredini, jedna su od najvećih atrakcija danske metropole Kopenhagena. Zelene parcele pravilno su raspoređene, svatko od susjeda ima dovoljno prostora i privatnosti, kao i svoju malu zelenu oazu usred grada. Naselje Nærum u predgrađu Kopenhagena po mnogima je jedno od najljepših planskih naselja na svijetu, koji ne propuštaju obići ljubitelji arhitekture i oni koji sanjaju o mirnom životu u kućici s vrtom.

Emilio je "šaptač pticama", spašava ih, liječi i o njima brine: "Ovaj posao te uči kako živjeti s divljinom, a pritom na nju imati minimalan utjecaj"

SVAKA PARCELA JE DIMENZIJA 15X25 METARA, OVALNOG SU OBLIKA I OKRUŽENE ZELENOM ŽIVICOM

Naselje u predgrađu danske metropole uređeno je pedesetih godina prošlog stoljeća, a u njemu danas živi oko 5200 ljudi. Dio njih smjestio se upravo u ovim slikovitim kućama koje je osmislio i projektirao Søren Carl Theodor Marius Sørensen, jedan od najpoznatijih krajobraznih arhitekata svih vremena. On je 1948. osmislio, a početkom 50-ih i završio, naselje po kojem je i danas najpoznatiji.

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

Objavu dijeli Kristina Møller (@rundt.i.danmark)

Njegova je osnova 40 ovalnih parcela postavljenih na valovitom travnjaku. Svaka parcela je dimenzija 15×25 metara, odnosno površine nešto manje od 400 kvadrata. Naselje je okruženo javnim i stambenim zgradama, no njegova je esencija do danas, unatoč razvoju grada, ostala ista.

Nedaleko od Zagreba pronašli smo izletište u kojem hrana ima okus kao iz bakine kuhinje, okruženo je zelenim brežuljcima i mirom sela i prirode

ARHITEKT JE DAO SMJERNICE ZA UREĐENJE, NO VLASNICI SU SAMOSTALNO BIRALI IZGLED I UREĐENJE

Unutar parcele koju su kupili, vlasnici su mogli slobodno pozicionirati svoje kuće, urediti vrt i odabrati vanjsku živicu. Arhitekt Sørensen dao im je pritom neke smjernice i preporuke, no one nisu bile obvezujuće. Unatoč tome, Nærum i danas, 70 godina nakon gradnje, izgleda skladno. Niti jedna kuća nije prevelikih dimenzija, svi su vrtovi održavani i zeleni, kao i zajednički prostori među njima. U početku su parcele trebale biti pravilnije, u obliku mreže, ali se arhitekt ipak odlučio za “labaviji” pristup zahvaljujući kojem su ovalni vrtovi još ljepši, a samo naselje dinamičnijeg izgleda.

NÆRUM JE VEĆ SEDAM DESETLJEĆA PRIMJER UGODNOG I ODRŽIVOG URBANOG NASELJA

Nakon što je uredio vrtove, Sørensen je kupcima parcela pripremio je knjižicu od sedam stranica sa smjernicama i savjetima za vrtlare. Dao im je prijedlog za četiri različita načina uređenja, koja su stala na razini preporuke. Iako je su parcele bile slične površine i oblika, ostavio im je na izbor na kojem će dijelu podići kuću, kako će ona izgledati, žele li uzgajati povrće ili cvijeće… Želja samih stanovnika da žive u lijepom i urednom naselju rezultirala je time da je Nærum već sedam desetljeća primjer održivog i ugodnog urbanog naselja koje uvijek ostaje poželjno mjesto za život.

KUĆE NISU DIREKTNO NA CESTI JER JE ARHITEKT ŽELIO DA LJUDI VIŠE ŠETAJU

Iako izgleda impresivno iz zraka, naselje Nærum jednako je lijepo izbliza, dok se šetate njegovim ulicama i uskim prolazima. Živice su uredno podšišane, trava pokošena, a iz vrtova se širi miris cvijeća. Originalna zamisao arhitekta uistinu je zaživjela i nije podlegla promjenama koje donosi moderno vrijeme. Na prvi pogled može se učiniti da je mana ovog naselja što nisu sve parcele direktno na cesti. No i to je Sørensen ciljano tako projektirao. Želio je potaknuti vlasnike da više hodaju, udahnu malo svježeg zraka prije nego što uđu u svoje automobile, kao i da pozdravljaju susjede i možda s njima razviju prijateljstvo.

PODIJELI ČLANAK