Na hrvatskom otoku planirao se projekt koji je trebao promijeniti čovječanstvo. Priča iza svega gotovo je filmska

Čak 1244 ljepote krase naše Jadransko more. Različitih su veličina, ali i izgleda. Neke od njih su šumoviti gorostasi, drugi surove, burom šibane goleti. Neke su tek male hridi koje izviruju iz bijelih krijesta valova, a neke potpuni mir… Jedna od takvih, koja dolazi u kombinaciji s neodoljivim tirkizom, zove se Kakan. Ovo je sve što trebate znati o ovom prekrasnom dalmatinskom otoku koji je, da su se obistinili planovi, trebao postati ‘sedmi kontinent’!

Ovaj otok neobična imena pronaći ćete kod Šibenika. Smjestio se između otoka Kaprije na istoku i otoka Žirja na jugozapadu. Od Kaprija ga dijeli Kakanski kanal, koji pak krase dva otoka, Borovnjak Veliki i Borovnjak Mali. Otok Kakan ponekad nazivaju i Kamičac.

Ako očekujete gorostasa, razočarat ćete se. Kakan definitivno nije među velikima, a ni visokima. Površina mu je tek 3,39 kilometara četvornih, dug je 5,7 kilometara, a širok 1,1 kilometar. Obala mu je duga 14,3 kilometara, dok se u nebo penje do skromnih 112 metara. Njegov najviši vrh nosi isto ime kao i sam otok. No, skromnost u dimenzijama ovaj otok, na kojem stanovnici otoka Kaprije uzgajaju vinovu lozu i masline, nadoknađuje na druge načine.

Ovaj otok građen od vapnenca može se pohvaliti nizom uvala, primjerice Nadprisliga, Podprisliga, Potkućina, Tepli bok… Ali i pogledima na okolicu. Kao što smo već spomenuli, s njegove sjeverne obale pruža se pogled na Veli i Mali Borovnjak, s jugoistočne na Veli i Mali Kamešnjak, dok se sa sjeverozapadne smjestila hrid po imenu Mala Mare. Za one koji žele i gastronomsko iskustvo, na sjeverozapadu otoka nalazi se uvala Tratica te u njoj konoba Sedmo nebo… Jugozapad otoka krasi i svjetionik.

Kad kažemo da je otok Kakan sinonim za mir, ne šalimo se. Uz njegove obale ne pristaje trajekt, na njemu nema cesta ni automobila, nema trgovina… No, taj skromni i tihi, mirni otok trebao je postati Sedmi kontinent – grad djece svijeta. Šibenik.in taj projekt iz 1970-ih godina karakterizira kao “neostvareni san u šibenskom arhipelagu” ili pak “utopijski projekt koji je Šibenik trebao upisati na kartu svijeta”.

Prema tom projektu UN-a, otok Kakan je trebao postati mjesto susreta djece iz cijelog svijeta, a na otoku su trebali niknuti dječje naselje, kulturni centar, međunarodni kamp… „U priču se uključila i legendarna Josephine Baker, svjetski poznata pjevačica, glumica i borac za ljudska prava. Nakon što je posvojila dvanaestero djece različitih rasa i vjera – svoj „dugački narod“ – ideju „Sedmog kontinenta“ vidjela je kao prirodni nastavak svog životnog poslanja. Prema svjedočanstvima, Baker je posjetila Kakan i obećala podršku projektu, planirajući da upravo tu nastane međunarodno utočište djece, „kontinent ljubavi i razumijevanja“. U to vrijeme o ideji se govorilo i na svjetskoj razini, a spominjali su je i predstavnici UNICEF-a“, piše isti medij.

Projekt je inače nadahnuo film Sedmi kontinent redatelja Dušana Vukotića iz 1966. godine, nastavlja dalje Šibenik.in, priča o skupini djece iz cijelog svijeta koja napuštaju svijet odraslih, razoren ratovima i pohlepom, kako bi na novootkrivenom kontinentu stvorila pravedno društvo mira i jednakosti. Nažalost, ideja o otoku Kakan kao tom boljem svijetu nije nikad zaživjela.

“Za Šibenik, priča o Sedmom kontinentu ima gotovo mitsku dimenziju. Ona govori o vremenu kada su ljudi vjerovali da i s jednog malog otoka mogu promijeniti svijet. U njoj se ogledaju ambicije jedne države koja je željela biti most između Istoka i Zapada, ali i naivnost epohe koja je vjerovala da će utopije preživjeti politiku. Danas, dok turisti na Kakan dolaze zbog tišine i netaknute prirode, malo tko zna da su se na tom istom mjestu nekoć rađale velike ideje, o miru, jednakosti i zajedništvu”, zaključuje taj medij.

Otok Kakan popularan je i među nautičarima, a do njega se može doći, osim vlastitim brodom, taxi brodom iz Šibenika ili pak brodicom s otoka Kaprije. Vožnja taxi brodom iz Šibenika traje najviše 45 minuta, a cijena se često formira po broju osoba i prijeđenim miljama.