Lošinj – otok vitalnosti, aromatičnih biljaka i dom dobrih dupina

Otok Lošinj
piše Putni Kofer

Sve još miriše na Lošinj. Zatvorite oči, duboko udahnite i za trenutak zamislite cvrkut ptica, zvuk valova, miris lavande, ružmarina, limuna, naranče, mirte, kadulje i mora. Opazite što se dogodilo u vašem tijelu samo dok ste razmišljali o tome? Tamo vas čeka sve to – mir, spokoj i raj na zemlji. Lošinj krije brojne zanimljivosti: evo nekoliko manje poznatih činjenica koje možda niste znali!

OTOK LJEKOVITE KLIME, ZDRAVLJA I VITALNOSTI

Otok Lošinj, poznatiji kao otok vitalnosti, oaza čiste prirode i aromatičnog bilja, već dugi niz godina pozitivno utječe na zdravlje, gostima vraćajući prijeko potrebnu vitalnost. Smatra se da klima na otoku i preko 2800 sunčanih sati godišnje pogoduju smanjenju tegoba i bronhijalnih problema, zbog čega je Lošinj prepoznat već odavno te je proglašen klimatskim lječilištem.

Počeci zdravstvenog turizma na otoku Lošinju sežu još u 19. stoljeće kada su ga posjetili austrijski medicinski stručnjaci. Naime, zbog izuzetnih karakteristika klime, 1892. godine Lošinj je službeno proglašen klimatskim lječilištem, a za to je veliku zaslugu imao doktor Conrad Clark koji je na otok došao sa sinom kojemu je dijagnosticirano kronično oboljenja grla. Nakon tri tjedna boravka na Lošinju njegovo zdravstveno stanje se čudesno poboljšalo pa otada do danas traje priča o turističkom uspjehu Lošinja koji pomaže u liječenju bolesti dišnih putova i alergija.

Neodoljiva Sicilija: najveći mediteranski otok na kojem ćete osjetiti pravi slatki život

Još jedna vrlo bitna, ako ne i najvažnija osoba u razvoju Lošinja kao destinacije klimatskog lječilišta bio je profesor Ambroz Haračić. Godine 1880. Haračić započinje s meteorološkim proučavanjem klime na otoku Lošinju, a njegovi podaci su dali poticaj svim daljnjim inicijativama u turizmu.

LOŠINJSKI DOBRI DUPINI NAJPOZNATIJI SU JADRANSKI DUPINI

Lječilišna klima i preko 1.200 biljnih vrsta, od čega 230 ljekovitih, zrak i more visoke kvalitete temelj su tradicije ovog mjesta kojeg, osim ljudi, obožavaju i dupini. Naime, oko otoka je nastanjeno 200-tinjak jedinki dupina koji ne migriraju, žive do 50 godina i zovu se dobri dupini. Promatranje dupina koje organizira Plavi svijet iz Lošinja jedinstvena je atrakcija na cijelom Jadrana. Njihova posebnost leži u tome što spajaju turizam i znanost, a u sklopu projekta zaštite lošinjske zajednice dobrih dupina danas se zapošljava nekoliko ljudi.

‘Pa tko je zaslužan za ovo prekrasno mjesto, tko je prvi stanovnik koji je kročio i rekao ja ću ovdje živjeti’ – prva je misao koja će vam prostrujati kroz glavu kad zakoračite na lošinjsko tlo, a vrlo brzo ćete saznati kako počeci Malog Lošinja sežu još u 13. stoljeće kada je na otok došlo dvanaest obitelji iz unutrašnjosti Hrvatske. Najprije su osnovali Velo Selo, a zatim i Malo Selo – današnji Veli i Mali Lošinj, a interesantan je podatak da je grad Mali Lošinj zapravo veći od Velog koji broji svega 1000 stanovnika.

Otok koji dvaput godišnje mijenja državu: šest mjeseci pripada Španjolskoj, šest Francuskoj

‘Beskraj me opija šumom valova, tišinom u pijesku. More me ljulja stoljećima i zove na dragu obalu; u život, u vječnost, u novi početak. Iz dubine sam vidio obojeno sunce na obzorju, nebo u odrazu mora i igru dupina. Kad sam se primakao, vidio sam mali grad i napeto jedro na lađici koja putuje u san. Dobrodošli na lošinjski arhipelag’, riječi su domaćina, koji vas poziva da uživate u blagoj mediteranskoj klimi, planinarenju, vožnji biciklom ili jednostavnoj šetnji na jednom od najljepših otoka na Jadranu.

Thorov bunar: kako je moć prirode oblikovala rupu u moru, a moć mašte nevjerojatne priče
PODIJELI: