Ovo nije Ronda, ovo je grad u Hrvatskoj! Nalazi se na rubu ogromnog ponora koji je inspirirao slavne svjetske pisce

Ako vam se na prvi pogled učinilo da gledate španjolsku Rondu, niste jedini. Ova dojmljiva kulisa, u kojoj se grad uzdiže nad dubokim ponorom, neodoljivo priziva prizore iz sunčane Andaluzije i njezinih najpoznatijih razglednica. No, u samom srcu Istre smjestio se grad koji je svoju sudbinu oduvijek vezao uz moćni ponor nad kojim bdije. Riječ je o Pazinu, administrativnom središtu najvećeg hrvatskog poluotoka, čiji je zaštitni znak upravo impresivna Pazinska jama, jedno od njegovih najvažnijih obilježja i neiscrpan izvor fascinacije. To je mjesto koje je kroz povijest privlačilo speleologe, poticalo maštu velikih svjetskih pisaca i ni danas ne prestaje očaravati svojom tajanstvenom ljepotom…

Pazinska jama, to zadivljujuće djelo prirode, danas je jedan od najupečatljivijih simbola Pazina. Nad njom se nadvija grad, a njegove se kuće kao da se oslanjaju na rubove ovog moćnog ponora. Još od 1964. godine uživa zakonsku zaštitu. Naime, prepoznata je kao dragocjeno prirodno nasljeđe koje zaslužuje posebnu brigu i očuvanje.

Riječ je o impresivnom kompleksu koji obuhvaća gotovo 100 metara dubok kanjon i ponor rijeke Pazinčice, odnosno podzemnu dvoranu dugu oko tristo metara. Krajem 19. stoljeća započela su prva speleološka istraživanja na području ove impresivne jame, a među pionirima koji su joj posvetili pažnju bio je poznati francuski speleolog Eduard Alfred Martel.

Podzemni kanal proteže se prema jugoistoku, a na njegovu kraju nalazi se Martelovo jezero, dugo oko 80 metara. Zanimljivo je da je to jezero povezano s još jednim vodenim prolazom, koji završava novim sifonom. Iza njega se, prema pretpostavkama, krije čitava mreža podzemnih hodnika koji još nisu do kraja istraženi, pa ovaj skriveni svijet i dalje skriva mnoge tajne.

Pazinska jama nije bila inspiracija samo speleolozima i istraživačima. Njome su bili fascinirani i neki od slavnih svjetskih spisatelja, primjerice Jules Verne, koji je Pazinsku jamu ‘koristio’ u svom romanu Mathias Sandorf. Navodno je isti učinak imala i na Dantea, za opis ulaza u Pakao u njegovoj Božanstvenoj komediji…

Legenda kaže da je Pazinsku jamu stvorio div Ban Dragonja. Na molbu ljudi da im podari vodu, počeo je orati duboke brazde po zemlji i tako stvarati rijeke. Najprije je nastala Dragonja, potom Mirna, no kada je krenuo oblikovati treći tok, ljudi su mu se počeli rugati govoreći da ore preplitko i da mu je brazda kriva. Razjaren njihovim riječima, div je nastavio orati, a iz te naizgled nesavršene brazde iznenada je provalila voda.

Uplašeni Pazinci tada su ga počeli dozivati i moliti za pomoć. Ban Dragonja im se naposljetku smilovao pa je snažno udario nogom o tlo, upravo ispod litice na kojoj je stajao kaštel. U tom se trenutku otvorila golema jama koja je progutala nabujalu vodu i tako, prema predaji, oblikovala jedan od najslavnijih prirodnih prizora u Istri.

No, i izvan svoje najupečatljivije atrakcije, Pazin otkriva niz dragocjenih slojeva koji svjedoče o njegovoj bogatoj prošlosti i živom duhu. Grad obiluje sakralnim zdanjima pa se tako na njegovu području nalazi čak šest crkava. Među njima se posebno ističe crkva sv. Nikole u samom središtu, čiji počeci sežu u 1266. godinu, dok je svoj današnji izgled dobila nadogradnjama u 15. stoljeću. Iznad grada uzdiže se i pazinski zvonik, visok četrdeset i pet metara, podignut početkom 18. stoljeća.

Pazin čuva i iznimno vrijednu kulturnu baštinu. Ovdje se nalazi Državni arhiv, jedan od najbogatijih u Hrvatskoj, dok franjevački samostan skriva najstariju očuvanu knjižnicu u Istri. Važno mjesto u svakodnevici grada ima i zgrada Spomen doma, kao i drvored uz šetalište Pazinske gimnazije. Upravo se ondje održava Pazinski samanj, najveći tradicionalni mjesečni sajam u Istri, čiji korijeni sežu još u 1539. godinu i koji i danas okuplja ljude iz cijele regije.

Njegova duga povijest bila je sve samo ne mirna. Kroz stoljeća je mijenjao gospodare, od grofova goričkih do moćne habsburške obitelji, a u jednom razdoblju bio je i najvažnija carska utvrda u Istri, osobito u vrijeme sukoba između Austrije i Mletačke Republike. Takve okolnosti donosile su nemirne dane pa je Kaštel nad Pazinskom jamom često bio na udaru napadača. Ipak, Mlečani su u njega uspjeli prodrijeti samo jednom, 1508. godine.

Kada bi ratovi utihnuli, grad su pogađale druge nedaće. Pazin je preživio razorne epidemije kuge i veliki požar, ali je unatoč svemu uspio očuvati svoj kontinuitet i važnost. U razdoblju koje je uslijedilo našao se pod francuskom upravom, gdje je ostao sve do 1813. godine.