Slikoviti istarski grad, smješten iznad ogromnog ponora, stoljećima inspirira umjetnike i oduševljava posjetitelje

U istarskom ‘svemiru’ gravitacija nekih gradova vuče snažno… Primjerice, ‘minijaturnih velikana’ kao što su Hum, Motovun ili pak Grožnjan. Ima tu i turističkih meka, naoružanih slavnim rimskim ostacima ili pak Michelinovim zvjezdicama, poput Pule ili Rovinja. No, u samom središtu Istre, nalazi se jedan grad bez kojeg Istra ne bi bila što jest – Pazin, administrativno središte Istarske županije. No, daleko je on od suhoparnog birokratskog središta… Pazin je ‘grad nad ponorom‘ koji je opčinjavao kako speleologe, tako i velikane književnosti, grad tajanstvenog podzemlja i tvrdoglavog kaštela… Vrijeme je za izlet u Pazin!

Pazin, smješten u samom centru istarskog poluotoka s oko 10 tisuća stanovnika, može se pohvaliti doista dugom prošlošću. Seže ona daleko unatrag, u 1500. godine pr. Kr, iz koje datiraju dokazi o tome da se živjelo kod ponora Pazinčice. Riječ je o oko 3500 godina starim komadićima keramike. No, u pisanom se smislu, u dokumentima, prvi put spominje 983. godine, i to kao Castrum Pisinum.

Ta njegova duga prošlost bila je i nadasve burna. Imao je različite vlasnike, prvo je bio vlasništvo grofova goričkih, onda obitelji Habsburg, a bio čak i najvažnija carska utvrda u Istri, u vrijeme sukoba Austrije i Mlečana. Dani su mu stoga često bili nemirni – Kaštel nad Pazinskom jamom nerijetko je bio na meti napada, no Mlečani su u njega uspjeli ući samo jednom, 1508. godine… Kad nije bilo ratovanja, bilo je drugih nedaća – preživio je Pazin i epidemiju kuge i veliki požar. U rukama Francuza bio je sve do 1813. godine.

No, kroz sve te godine, različite vlasnike, nemire i izazove, jedna je stvar uvijek bila postojana – Pazinska jama, neizostavne točke interesa kad se ide na izlet u Pazin. Riječ je o dubokom ponoru koji dominira tim istarskim gradom, koji se u biti i razvio uz sam njegov rub. “Pazinski ponor osebujan je prirodni fenomen koji predstavlja najljepši primjer specifične evolucije krške hidrografije i morfologije u Istri te je zaštićen kao značajni krajobraz. Ipak, njegovu pravu veličinu moguće je spoznati samo uživo”, pišu na stranicama TZ središnje Istre.

Kroz godine, Pazinska je jama, koja je zaštićenim prirodnim dobrom proglašena još 1964. godine, inspirirala mnoge, dodaju. Julesa Vernea, primjerice, za njegov roman Mathias Sandorf. Navodno je isti učinak imala i na Dantea, za njegov opis ulaza u Pakao u Božanstvenoj komediji… Danas je ona prava turistička atrakcija koju obuhvaća svaki izlet u Pazin, a koju se može istražiti na niz načina – od speleoavanture, preko šetnje poučnom stazom podno litica te spuštanja ziplineom, s jedne na drugu stranu kanjona, na visini do 100 metara.

Za one koji bi jamu samo pogledali tu su most Vršić ili pak lokacija podno terase hotela Lovac, kao dva najbolja vidikovca i lokaliteta za fotografiranje. No, vrlo je zanimljivo i unutra. Za početak njezin ulaz, znan pod nadimkom Danteovo predvorje, visoko najmanje 20 te široko od 30 so 50 metara. Ili pak galerija s jezerom Martel, koje nosi ime po francuskom speleologu koji je krajem 19. stoljeća radio na prvim istraživanjima i skicama jame, koja se u dubinu zemlje proteže u duljinu od 280 metara.

Legenda kaže da je Pazinsku jamu stvorio div Ban Dragonja. On je, na molbu ljudi da im da vodu, orao brazde u tlu i stvarao rijeke. Prvo je tako stvorio Dragonju, a onda i Mirnu, no kad je orao treću rijeku, rugali su mu se da ore plitko i da mu je brazda kriva, pa se razbjesnio te je tom ‘krivom’ brazdom počela šikljati voda. Pazinci su ga stali moliti da im pomogne i da ih spasi i on im se naposljetku ipak smilovao – udario je nogom u zemlju, i to ispod litice na kojoj je stajao kaštel, te se otvorila ogromna jama koja je progutala svu tu vodu.

Povrh same Pazinske jame nalazi se pak spomenuti Kaštel, koju nazivaju najvećom i najbolje očuvanom srednjovjekovnom utvrdom na području Istre. Spominje se prvi put, kao što smo bili rekli, u 10. stoljeću, kao Castrum Pisinum, a iz tog su naziva kasnije bila izvedena i sva druga imena koja je nosio grad, primjerice Pisin, Pasino, Mitterburg, Pasina, Pisinum i Castello Montecuccoli. Imao je funkciju obrane, u njemu se, iza njegovih i do skoro četiri metara debelih zidova, nekada i živjelo, no danas je dom muzejima – Muzeju grada Pazina i Etnografskom muzeju Istre, u čijem fundusu se nalazi čak 4000 tradicionalnih nošnji.

No, i mimo ova dva najupečatljivija momenta Pazina, Pazinske jame i kaštela, taj grad krije još bogatstva. Primjerice, obiluje sakralnim građevinama – tamo stoji čak šest crkvi, od kojih se najviše ističe Crkva sv. Nikole u samom središtu iz 1266. godine, a nadograđena u 15. stoljeću. Ukupno 45 metara visoki pazinski zvonik izgrađen je pak 1705. godine. Tu je i Državni arhiv, jedan od najbogatijih u Hrvatskoj, dok tamošnji Franjevački samostan čuva najstariju očuvanu knjižnicu u Istri. Jedno do ključnih mjesta u životu grada zauzima i zdanje Spomen doma, kao i drvored u šetalištu Pazinske gimnazije, mjesto na kojem se održava najveći tradicionalni mjesečni sajam u Istri, Pazinski samanj, koji datira još iz 1539. godine.

No, ima Pazin i neke svoje doista neobične osobine. Primjerice, ima specifičnu klimu i poznat je po magli, pogotovo u zimskim mjesecima. Isto tako, grad je to koji je obuzet boćanjem. U njemu su se čak održavala Prvenstva Europe u boćanju, a brojne medalje u rukama imaju i sami stanovnici. Krenite na izlet u Pazin i uvjerite se i sami u sve njegove ljepote i priče!