Usred šume u Zagorju skriva se piramida s čijeg se vrha vide Alpe: idealno je mjesto za izlet u prirodu

Metalna piramida iznad Hrašćine podignuta je 1980. na mjestu stare drvene konstrukcije, koja je bila izgrađena zahvaljujući učitelju i ravnatelju osnovne škole

Foto: Mario Jurina, Tin Borovčak/TZ Zlatni istok Zagorja

Za zeleno Zagorje kažu da je regija u kojoj se svaki odmor pretvara u najljepšu bajku. Ondje ćete pronaći sve: šume, dvorce i kurije, muzeje, termalne izvore, crkvice, vinograde i vinske puteve, ukusnu hranu, srdačne ljude, stare priče i legende te nezaobilazne popevke koje diraju ravno u srce. Priroda mu je čarobna i iako nema vrhove poput Velebita ili Dinare, njegovi bregi jednako su atraktivni za izlete i prepuni zanimljivosti koje vrijedi istražiti. Jedna od njih nalazi se blizu Trgovišća, na tzv. Pipinićevom putu. U pitanju je 14-metarski metalni vidikovac poznat kao ”Hrašćinska piramida”, s kojeg puca prekrasan pogled na općinu Hrašćina i velik dio Zagorja. Za lijepog vremena s njega se čak vide i vrhovi moćnih Alpa!

ORIGINALNU PIRAMIDU JOŠ 1954. PODIGNULI SU MJEŠTANI I ŠKOLARCI

Ovo mjesto, omiljeno među planinarima i izletnicima, nalazi se na koti Šijan, na visini od 351 metra. Metalna piramida podignuta je 1980. godine, na mjestu nekadašnje drvene, koja je datirala iz 1954. Do nje danas vodi uređena staza s Pipinićevog puta, a blizu su i druge zanimljivosti poput kurije Njeguš plemenite obitelji Belošević ili vinarije Bolfan Vinski Vrh.

Za izgradnju prve drvene piramide najzaslužniji je bio Branimir Pipinić, učitelj i ravnatelj hrašćinske škole, ujedno i osnivač Planinarskog društva Hrašćina. Bila je visoka devet metara, a vlastitom inicijativom, sredstvima i rukama podignuli su je mještani i školarci Hrašćine.

UČITELJA SU PREMJESTILI U DRUGO MJESTO, A PIRAMIDA JE POLAKO POČELA PROPADATI

Nakon što je svečano predstavljena javnosti, u upotrebu su stavljeni planinarski žig trokutastog oblika s istaknutom visinom kote (351 metar) i upisna knjiga, koja se nalazila u najbližoj obiteljskoj kući. Piramidu su rado posjećivali brojni posjetitelji, najviše učenici obližnje škole, kao i planinari.

No nakon što je učitelj Pipinić s obitelji premješten u drugo mjesto i školu, zamro je i rad Planinarskog društva Hrašćina, a piramida je ostala prepuštena zubu vremena. Srećom, to se promijenilo zahvaljujući entuzijazmu i zalaganju lokalnih lovaca te njihovih prijatelja.

ŠKOLARCI JE ČESTO KORISTE ZA UČENJE U PRIRODI, DOK LOVCIMA SLUŽI KAO ČEKA

Upravo oni izgradili su novu, 14 metara visoku željeznu piramidu, načinjenu od konstrukcije dalekovodnog stupa. Danas je ova ljepotica ucrtana u Planinarsku kartu Hrvatske, a lovci je zimi koriste i kao svoju visoku čeku. Kako bi oživjeli uspomenu na Pipinića, učenici i učiteljice Područne škole Hrašćina 2007. osnovali su poučnu stazu ”Pipinićev put”.

Postavljena su obilježja (putokazi, obavijesne ploče s eko-zapovijedima, upozorenje o sigurnosti na vidikovcu, info ormarić, klupice i stol od panjeva), a školarci stazu često koriste i za učenje u prirodi. Godine 2014. osnovana je i planinarska obilaznica ”Vrhovi Hrvatske s piramidama”, u koju je uvršteno 11 kontrolnih točaka na kojima se nalazi piramida/vidikovac. Osim hrašćinske, tu su i Vinica, Japetić, Plešivica, Ivanščica, Javorova Kosa, Lipa, Grohot, Ravna Gora, Nevoljaš te Kapovac.

SPOJ VOŽNJE VLAKOM I PJEŠAČENJA NA ZANIMLJIVOJ RUTI "LUCIJANOV POHOD"

Uz sve navedeno, tradicionalan posjet piramidi na koti Šijan, kako je još zovu, obnovila je i seniorska sekcija Planinarskog društva ”Ravna Gora” iz Varaždina. ”Lucijanov pohod” posvećen je njihovom dugogodišnjem članu Lucijanu Smokvini, koji je često bio vodič baš na ovoj zaboravljenoj planinarskoj destinaciji. Nakon vožnje vlakom od Varaždina do Hrašćine i Trgovišća, ruta uključuje pješačenje do kurije Njeguš, pile sv. Marka, nadgrobnog rimskog spomenika kraj sv. Ane u Hrašćini, piramide i kapele sv. Benedikta, nakon čega se vraća na željezničku stanicu Budinščina.

Pročitajte još