Svi hrle u Ljubljanu i na Bled, a preskaču ovaj divni dvorac nedaleko od Zagreba: njegova priča zvuči kao filmski scenarij

Slovenija se može pohvaliti nizom predivnih dvoraca. Bledski dvorac ili dvorac Otočec definitivno su neki od prvih koji padaju na pamet, slavni zbog svoje ljepote i položaja kako na regionalnoj, tako i na svjetskoj razini. No, postoje i oni manje razvikani, a vrijedni svake sekunde pažnje. Jedan od takvih nalazi se dva sata vožnje od Zagreba, u Gornjoj Radgoni. Zove se Radgonski dvorac, a u nastavku pročitajte informacije radi kojih ćete ga odmah uvrstiti na popis željenih izleta!

Radgonski dvorac, odnosno na slovenskom Grad Gornja Radgona, nalazi se u Gornjoj Radgoni, gradu sajmova i pjenušaca na sjeveroistoku Slovenije. Nosi još jedno ime, Château Agata, a svoju okolicu promatra s 265 metara visokog brežuljka povrh Gornje Radgone i rijeke Mure. Zahvaljujući tom uzdignutom položaju svoje posjetitelje časti prelijepim pogledima na okolno područje.

Povijest mu je, kao što obično biva kod ovakvih zdanja, duga, ali i burna. U povijesnim se zapisima to zdanje prvi put spominje u 12. stoljeću, a za njegovu je izgradnju zaslužan slovenski plemić Radigoj. Iako se isprva vjerovalo da je dvorac dobio ime zahvaljujući njemačkoj riječi ‘rad’ što znači kotač, predmet koji se uostalom nalazi i na radgonskom grbu, istraživanja su pokazala da to ipak nije točno objašnjenje. Ispostavilo se da je kompleks, kao i samo mjesto, ime dobilo po spomenutom plemiću.

Dvorac nije uvijek izgledao tako kao što izgleda danas. Od svojih je začetaka pa do današnjih vremena prošao brojne preobrazbe, od samih građevinskih zahvata i proširenja pa do obnova izgrađenog. Najstariji prikaz kompleksa datira iz 1603. godine: tada je bio tek izdužena dvokatnica s malim prozorima i dva tornja različitih dimenzija. Do kraja 17. stoljeća dobrano je izrastao u svojim dimenzijama.

U dvorac se ulazilo kroz vanjsko dvorište koje su okruživale jednostavne poljoprivredne zgrade, navode na stranicama tog zdanja. Ulazilo se kroz kamena vrata i preko mosta koji se u slučaju potrebe mogao podići, a ulaz je u biti vodio u unutarnje dvorište čije je srce bila središnja zgrada kompleksa, dvokatnica s podrumima. Radgonski dvorac je imao i svoj vlastiti bunar dubok 56 metara.

Kroz povijest je promijenio niz vlasnika: obitelji Spanheim, Heberstein (njihov grb i danas stoji iznad ulaza), Wurmbrandt… Nakon Drugog svjetskog rata nekoliko je desetljeća korišten i kao osnovna škola.

Ulogu obrazovne institucije prestao je obnašati 1974. godine i nakon toga je prepušten propadanju. Tko zna što bi bilo s kompleksom da se na sceni nije pojavio Milan Herzog. Naime, on ga je 1991. godine, kada je zdanje zjapilo uništeno i opljačkano, unajmio i uzeo pod svoje te ga obnovio i vratio mu stari sjaj. Zahvaljujući tome, Radgonski dvorac je jedan od najznačajnijih kulturnih spomenika tog dijela Slovenije.

Radgonski dvorac je moguće i razgledati. Vođeni obilazak vodi njegov vlasnik, spomenuti Milan Herzog, a obilazak traje oko 60 minuta. Cijena po osobi iznosi 15 eura, a oni koji odu na turu upoznat će se sa svim važnim detaljima iz povijesti dvorca, ali i mini zoološkim vrto, vinskim podrumom, kapelicom, herbarijem, učionicom… Dvorac je otvoren za posjete od srijede do nedjelje, od 10 do 17 sati.

Za one koji žele još više, u okolici dvorca nalaze se i podrumi Radgonskih gorica, a u okolici se nalazi još jedan dvorac, dvorac Negova. Riječ je o jednom od najvećih dvoraca u Sloveniji, koji je od Gornje Radgone udaljen samo 15 minuta vožnje automobilom. Sastoji se od Starog i Novog dvorca, a krase ga i prelijepi biljni vrtovi.