'Tekući pilav'
Ekologija
Dvobojno ušće, na kojem se spajaju dvije hrvatske rijeke, srce je europske Amazone i mjesto nevjerojatne ljepote i bioraznolikosti
Iz smjera Međimurja, rijeka Mura u Podravinu stiže kroz meko, zemljano tlo. Drava je rijeka koja ljeti ima plavkastu, gotovo modru boju zbog šljunkovitog dna. Mjesto na kojem se ove dvije rijeke susreću, nedaleko od Legrada, potpuno je nevjerojatan prizor. Granica dviju rijeka, ušće Mure u Dravu, na kojem manja rijeka postaje dio veće, u ljetnim mjesecima je dvobojno, praktički s crtom na kojoj se vidi gdje jedna rijeka završava i nastavlja svoj put kao dio druge. Rijeka Drava na svom putu dugom 720 kilometara prolazi kroz nevjerojatne krajolike i stvara nezaboravne prizore, ali se suočava i s mnogim izazovima modernog vremena.
DRAVA U HRVATSKOJ JE JEDNA OD NAJOČUVANIJIH VELIKIH RIJEKA U EUROPI
Drava, nakon Save druga najdulja rijeka u Hrvatskoj, izvire u talijanskim planinama i povezuje ih s Austrijom, Slovenijom i panonskim područjima Hrvatske i Mađarske. U Hrvatskoj ju svojom rijekom zovu Varaždin, Legrad, Belišće i Osijek. Ono što manje ljudi zna jest da je Drava jedna od posljednjih poluprirodnih rijeka u srednjoj Europi i da je dio UNESCO-ova Prekograničnog rezervata biosfere “Mura – Drava – Dunav”, najvećeg europskog zaštićenog riječnog područja.
Kroz Hrvatsku, od Donje Dubrave do ušća u Dunav nedaleko od Osijeka, vijuga slobodnim tokom i na ovom je dijelu jedna od najočuvanijih velikih rijeka u Europi!
JEDNA MALA PTICA SELICA SIMBOL JE ZDRAVLJA RIJEČNIH EKOSUSTAVA
Jedna mala ptica selica, koja se gnijezdi u kolonijama na strmim, pjeskovitim obalama rijeka pokazatelj je zdravlja riječnih ekosustava. To je bregunica, ptičica koja igra važnu ulogu u ravnoteži prirodnih sustava. Jedna obitelj bregunica dnevno pojede i do 10.000 komaraca!
U Hrvatskoj se oko 70 posto bregunica gnijezdi uz hrvatsko-mađarsku granicu. Selo Đelekovec nedavno je čak proglašeno prvim selom ptica bregunica u Hrvatskoj, a možda i na svijetu. Na području istoimene općine nalazi se strma obala rijeke Drave nazvana Lubenovec, ili Libanovec, dom i omiljeno mjesto za gniježđenje jedne od najvećih kolonija ovih strogo zaštićenih vrsta ptica.
PROJEKT DRAVA LIFE ZA OČUVANJE DRAVE
Riječni ekosustavi su, nažalost, među najugroženijim ekosustavima u Europi. Drava je jedna od posljednjih poluprirodnih rijeka u srednjoj Europi. Izgradnjom 23 hidroelektrane u Austriji, Sloveniji i Hrvatskoj rijeka je presječena i ostao je samo mali dio slobodnog toka, uglavnom u Hrvatskoj. Zato je krajem 2015. pokrenut projekt DRAVA LIFE. U njega je uključena cijela dužina Drave u Hrvatskoj, osim dijela kod Osijeka, do ušća u Dunav, gdje se nalazi PP Kopački rit.
Područje obuhvaća dužinu od 310 km i uključuje četiri NATURA 2000 područja na površini od 67.800 hektara. Projektom Drava Life otvaraju se novi riječni rukavci te se na taj način rasterećuje glavni tok rijeke, te povećava sigurnost nasipa za obranu od poplava.
INOVATIVNI PRISTUP UPRAVLJANJU RIJEKOM
Projekt primjenjuje inovativni pristup upravljanju rijekama te je primjer dobre prakse za obnovu rijeka u Hrvatskoj i regiji. Glavni cilj je poboljšati ekosustav Drave, pozitivno utjecati na razinu podzemnih voda, pridonijeti boljoj zaštiti od poplava u naseljenim područjima te povećati rekreacijsku vrijednost područja za lokalno stanovništvo.
Nositelj projekta su Hrvatske vode, a partneri javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Varaždinske, Virovitičko-podravske i Koprivničko-križevačke županije, Udruga za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek i WWF Austrija.
STVORIT ĆE SE 14,5 KM RUKAVACA, OBNOVITI OBALE I ŠUME
Cilj projekta je poboljšati ekosustav rijeke Drave u Hrvatskoj, a to se postiže otvaranjem i stvaranjem novih rukavaca, uklanjanjem i prilagodbom obaloutvrda i ostalih vodnih građevina te očuvanjem poplavnih područja i prirodnih strmih obala rijeke, čime se obnavljaju ključne značajke ekosustava rijeke Drave i povećati njihovu otpornost na negativne učinke klimatskih promjena,” pojasnio je Igor Tošić iz Hrvatskih voda. Prijetnje rijeci Dravi danas su trendovi produbljivanja riječnog korita i smanjenje razine podzemne vode.
Smanjenje broja riječnih staništa i ljudske intervencije. Drava sve više postaje lokalno, regionalno i međunarodno odredište za rekreacijske aktivnosti. To samo po sebi nije problem, ali je problem ekološka neosviještenost posjetitelja, koji nerijetko odlažu smeće uz rijeku ili bacaju glomaznog otpada u korito. Ljudsko ometanje na šljunčanim i pješčanim obalama negativno utječe na ptice, osobito tijekom sezone gniježđenja između svibnja i srpnja.
MLADI POLJOPRIVREDNICI KOJI ŽIVE U SRCU EUROPSKE AMAZONE
Naš je suradnik – fotoreporter proveo dan na Dravi s voditeljima projekta. Na rijeci su ga ugostili Tanja Nikowitz, stručnjakinja za zaštitu prirode iz udruge WWF Austrija, i Igor Tošić, voditelj projekta iz Hrvatskih voda. Tijekom posjeta Dravi posjetili su mlade Matiju i Luciju iz OPG-a MUDRA koji se bave biodinamičkim uzgojem hrane. Matija dolazi iz mjesta gdje prolazi Mura, a Lucija sa toka Drave. Prije nekoliko godina preselili su u Legrad, gdje se te dvije rijeke spajaju.
“Oduvijek smo bili povezani s prirodom. Prekrasna, očuvana priroda i velika bioraznolikost ovog područja su nas oduševili kao nijedno mjesto prije, a prošli smo više od 40 zemalja”, podijelio je Matija Habuš. “Napustili smo vlastiti stan, jer smo željeli bivati u prirodi. Prvo smo preselili u šator, a dvije godine kasnije u kamp prikolicu. Nismo imali kupaonu, pa smo se nakon napornog dana na polju uvijek kupali u Dravi. Kad bi bili puni uboda komaraca ili kakvih bolova, Drava bi sve to iscijelila i mi se nakon kupanja osjećali ponovo rođeni.”
REGENERACIJA RUKAVACA KLJUČNA JE ZA OČUVANJE PRIRODE
Nakon nekog vremena koje su proveli živeći u srcu europske Amazone, promijenili su ime OPG-a iz Eko Gorušica u MUDRA. „Spoj ne samo dvije rijeke, već i samog značenja koje za nas predstavlja, a to je održiva promjena koja stvara i podržava život. Naša misija je širenje održivosti u poljoprivredi bez da se zemlja uništava, već regenerira kako bi podržala one koji dolaze za nama.
Mislimo da je potrebno što DRAVA LIFE tim radi u svrhu zaštite ptica bregunica i čigri te ostalih vrsta jer sve biljke i životinje imaju svoje mjesto i svrhu u eko sustavu. Regeneracija rukavaca je također potrebna jer se izgradnjom hidroelektrane katastrofalno narušila priroda i nastali brojni problemi koji se uz pomoć ovakvih akcija mogu barem malo ublažiti,” zaključio je Matija.