U Bosni i Hercegovini postoji tvrđava do koje vodi samo drveni most preko provalije. U njoj je davno ispisana sudbina Pelješca

Stijena na kojoj je izgrađen i danas bi bila izazov iskusnim i vještim alpinistima. Visoka je između 50 i 70 metara, a oko nje je samo provalija. Kako je nekome prije 700 godina ovdje uopće palo na pamet izgraditi tvrđavu? I kako su to izveli? Upravo te misli prolazit će vam kad se na obzoru pojavi Stari grad Srebrenik, smješten u sjeveroistočnoj Bosni i Hercegovini, nedaleko od Tuzle. No ipak, upravo je na tom nepristupačnom terenu izgrađen i ponosno stoji sve do danas.

Stari grad Srebrenik izgleda kao da doslovno izrasta iz strme stijene, a do ulaznih vrata vodi samo dugački drveni most, na kojem onima sa strahom od visine neće biti nimalo svejedno. Dok prelazite most, ispod vas je samo duboka provalija, a taj je prizor postao jedan od najpoznatijih razglednica ovog dijela BiH. Ovo nije samo jedna najupečatljivijih srednjovjekovnih utvrda u toj zemlji, već i mjesto na kojem je ispisan važan dio povijesti južnog dijela Hrvatske.

Impresivna tvrđava Stari grad Srebrenik nalazi se u selu Gornji Srebrenik, oko pet kilometara od današnjeg Srebrenika, na sjeveroistočnim obroncima Majevice. Upravo je Srebrenik, podsjetimo, prošle godine u izboru magazina Time Out proglašen najpodcjenjenijom destinacijom u Europi, a njegovu je tvrđavu isti medij nazvao jednom od najljepših u Europi.

Točna godina izgradnje se ne zna, vjerojatno se radi o 13. ili početku 14. stoljeća jer se tvrđava prvi put spominje 1333. godine, a izgled joj se mijenjao tijekom godina. Tijekom povijesti je imala golemi strateški značaj, a sam izgled i gradnja potpuno su prilagođeni kamenoj hridi na kojoj se nalazi. Cijeli kompleks stiješnjen je na prostoru otprilike 60 puta 30 metara, a unutar zidina nalaze se četiri kule, dvorište, cisterna i nekadašnja stambena zgrada s podrumom. Bedemi i vanjski zidovi kula debeli su oko metar i pol. Upravo je položaj na stijeni, pišu lokalne turističke stranice, štitio tvrđavu od izravnih napada.

Za nas najvažnija priča Starog grada Srebrenik počinje 15. veljače 1333. godine. Stranica turističke zajednice tuzlanskog kantona navodi kako je tada izdan dokument kojim je bosanski ban Stjepan II. Kotromanić Dubrovačkoj općini prepustio prava na Stonski Rat, odnosno današnji Pelješac, Ston, Prevlaku i pripadajuća područja. Povelja je do danas sačuvana u dva originalna primjerka, na latinskom i slavenskom jeziku, dok se u samom dokumentu spominje da su postojala četiri primjerka. Dubrovnik se za ustupljena područja obvezao bosanskom banu isplaćivati godišnji prihod od 500 perpera.

Nije, naravno, ban sam od sebe odlučio Dubrovčanima dati Pelješac. Dubrovčani su Ston i Pelješac zaposjeli još 1326., a konačno pravno priznanje svojeg položaja osiguravali su pregovorima s vladarima koji su polagali prava na to područje. Kralj Stefan Dušan izdao im je sličnu povelju 22. siječnja 1333., a nekoliko tjedana poslije uslijedila je povelja bana Stjepana II. Kotromanića.

Sam Stari grad Srebrenik godinama je bio važan za kontrolu teritorija. Za njega su se u 14. i 15. stoljeću borili bosanski i ugarski vladati, a jedno vrijeme nalazio se i pod vlašću Srpske Despotovine. Ugarski kralj Sigismund zauzeo ga je 1393., Osmanlije su ga prvi put osvojile 1462., potom je opet pao u ugarske ruke, da bi ga u 14. i 15. stoljeću ponovo kontrolirale Osmanlije. Izmjenjivali su mu se tako vladari, utvrda se nadograđivala i mijenjala, no tada pomalo počinje gubiti svoj značaj i sredinom 19. stoljeća je i napuštena.

Danas Stari grad Srebrenik ima status nacionalnog spomenika Bosne i Hercegovine i može se posjetiti. Možda su se mijenjali njegovi vladari, izgled i namjena, ali ono najfascinantnije ostalo je isto: položaj na litici i jedan drveni most koji vodi do ulaza. Prema posljednjim informacijama s TZ Srebrenik, ulaznica stoji 10 KM (oko 5 eura) za odrasle, a državljani BiH imaju popust i plaćaju 4 KM (oko dva eura). Za djecu do 7 godina ulaz je besplatan. Obići se može svaki dan u tjednu, od 10 do 19 sati radnim danom i od 8 do 20 sati vikendom.