Šumu pored Zadra posadila su djeca iz okolnih naselja: ima oblik srca, a posvećena joj je i nova slikovnica

U predgrađu Zadra, između naselja Kožino i Diklo, nalazi se bujna šuma, poseban komadić prirode. Danas u šetnji njome možete čuti ptice, mirisati more i borovinu i teško je zamisliti da je nekad na ovom mjestu bio samo kamen. Šumu o kojoj govorimo lokalno stanovništvo poznaje pod nekoliko imena. Neki je nazivaju Sveti Petar, prema crkvici koja se tamo nalazi, a drugi njezinim službenim imenom Peruština.

Mnoge ova šuma asocira na debeli hlad u ljetnim mjesecima, šetnju, rekreaciju i čisto more, no još se jedna njezina posebnost vidi samo iz zraka. Peruština, naime, ima oblik srca, koji je vidljiv čak i na satelitskim snimkama na Google kartama. No ovo nije samo priča o jednoj zelenoj gradskoj oazi na obali. Ovo je priča i tome kako je nastala, a u tome su zaslugu, vjerovali ili ne, imala djeca!

Ova gusta borova šuma na kamenitom terenu pored Zadra nije niknula slučajno. Posadila su je prije pola stoljeća djeca iz okolnih naselja, iz Kožina, Dikla i Zadra. U pratnji šumara i svojih učitelja, i to još sedamdesetih godina prošlog stoljeća, u sklopu školskih akcija sadili su stablo po stablo, a rezultat je šuma koja i danas živi, diše i raduje ljude koji je posjećuju.

Šuma Peruština prostire se na 100 tisuća kvadratnih metara četvornih između spomenutih kvartova na sjeverozapadnom dijelu Zadra. Uz šumu se nalazi i prirodna plaža, a njezini borovi daju debeli hlad. Kada ste tamo imate dojam kao da ste na otoku, i to nekom pustom. Tu nema barova ni glasne glazbe, a more je onakvo kakvo se pamti iz djetinjstva. Zbog svega navedenog, ranije ove godine pokrenuta je peticija da se područje zaštititi i dobije status park šume.

Priču o sadnji šume Frane Kršlović, jedan od pokretača inicijative za zaštitu Kožinskih bora, pretočio je u slikovnicu Šuma koju su posadila djeca. Volio bi, kaže, da djeca ponovno imaju „prljave ruke od zemlje”. Njegova je ideja jednostavna. Dijete koje je jednom samo posadilo stablo možda će kao odrasla osoba drukčije gledati na odluku o tome hoće li se neka zelena površina sačuvati.

„Cilj je da djeca od malih nogu znaju koliko vrijedi šuma u njihovom mjestu, da to nije samo neko stablo, već da iza nje stoji nečiji trud. I to dječji trud. Slikovnica donosi istinitu priču o nastanku šume na predjelu Sv. Petra. Vraća nas u sedamdesete i otkriva da su današnje srce šume vlastitim rukama posadila upravo djeca. Poruka je jasna: generacija prije nas posadila je šumu na kamenu za nas, a sada je na nama da je očuvamo“, poručuje autor slikovnice.

Inicijatori peticije ističu kako je ova borova šuma jedino veće netaknuto područje prirode uz obalu u Zadru i posljednja netaknuta šuma u tom području. Smatraju kako je ona prirodno, ali i povijesno važna ne samo stanovnicima Dikla i Kožina, nego i Zadra općenito, zbog čega ju je nužno staviti pod zaštitu. Zadarska županija zatražila je mišljenje nadležnog ministarstva, a odluka se čeka.