U malom hrvatskom gradu iz zemlje izvire topla voda: temperatura doseže gotovo 60 stupnjeva, a po izvorima je poznat stoljećima

Prije nekoliko dana i službeno nam je stigla jesen, pa vjerojatno mnogi već razmišljaju o unutarnjim grijanim bazenima, wellnessu ili vikendu u toplicama. Dani su kraći, jutra svježija, a ideja da nekoliko sati provedemo u toploj vodi odjednom zvuči puno privlačnije nego usred vrućeg srpnja ili pak kolovoza. Hrvatska pritom ima cijeli niz poznatih termalnih mjesta, no neka od njih kriju zaista zanimljive priče. Jedno od njih je i Lipik, mali slavonski grad koji svoju priču već stoljećima gradi upravo oko termalnih izvora. Kad smo vidjeli koliku temperaturu ondje doseže voda koja izvire iz zemlje, moramo priznati da nas je brojka poprilično iznenadila.

Lipik se u povijesnim izvorima spominje još u 16. stoljeću, ponajviše zahvaljujući ljekovitim izvorima po kojima je i danas poznat. Ovdje su još Rimljani otkrili moć termalne vode, a kasnije će grad svoju reputaciju graditi na kupalištima, perivojima i mondenskom načinu života. Plemići i putnici iz cijele Europe rado su svraćali u Lipik, a nadimci poput „grad na vratima Slavonije“ i „turističko središte zlatne Slavonije“ i danas podsjećaju na njegovu važnost.

Iako su izvori ljekovite vode u Lipiku bili poznati još od rimskih vremena, pravi uspon grada započinje u 19. stoljeću, kada grof Izidor Janković odlučuje podići novu kupališnu zgradu. Njegovom vizijom i ulaganjima Lipik se ubrzo pretvorio u jedno od najtraženijih europskih lječilišta, u koje su dolazili plemići, aristokracija i uglednici iz svih krajeva Monarhije.

Sudbina Lipika uvijek je bila isprepletena s njegovim izvorima. Ljekovita termalna voda, bogata mineralima poput natrija, kalcija i fluora, na izvoru dostiže čak 60 °C te stoljećima donosi olakšanje oboljelima od reumatskih i neuroloških bolesti. Danas, u sklopu Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Lipik, tradicija liječenja i oporavka nastavlja se modernim metodama, no upravo je voda i dalje ono najvrjednije bogatstvo grada i dar prirode koji je oblikovao njegovu prošlost, sadašnjost i budućnost.

Ako prošetate središtem grada, vrlo brzo će vam postati jasno da je ovo nekoć bilo mjesto u koje se dolazilo sa stilom, i to vrlo ozbiljnim. Stari drvoredi, veliki perivoj i elegantna zdanja i danas mu daju pomalo gospodski štih, onaj zbog kojeg vam neće biti teško zamisliti dame u dugim haljinama, gospodu sa šeširima i poslijepodnevne šetnje bez mobitela u ruci. Ah, kako šarmantno zvuči!

Za oko će vam vjerojatno zapeti i raskošni Kursalon iz 1893. godine, nekadašnje središte društvenog i kulturnog života grada. Turistička zajednica Požeško-slavonske županije, u kojoj se Lipik nalazi, Kursalon opisuje kao najupečatljiviju građevinu u gradu. Navode i kako je sagrađena krajem 19. stoljeća te je od tada bila simbol Lipika i najslikaniji motiv ovog bisera Slavonije.

Odmah uz njega nalazi se i Wandelbahn, natkriveno šetalište kojim su gosti mogli šetati čak i kada vrijeme nije bilo na njihovoj strani. Prilično praktično, ali i poprilično elegantno rješenje, priznat ćete. Sve je, zapravo, bilo zamišljeno tako da se ovdje boravi polako, bez žurbe, da se prošeta, sjedne, predahne i ponovno nastavi. Perivoj je uređen po uzoru na poznate europske parkovne komplekse, a reprezentativna arhitektura i uređene šetnice Lipiku su s vremenom donijele i prilično zanimljiv nadimak, „kontinentalna Opatija“.