Visoke, drvene konstrukcije na Kvarneru izgledaju poput skakaonica, ali nekad su bile ključan dio života lokalnog stanovništva

Smještena na Kvarneru, na ulazu u Bakarski zaljev, Kraljevica je mali primorski dragulj s oko 4000 stanovnika čija je prošlost puno veća nego što biste na prvi pogled očekivali. Ondje su svoje tragove ostavili Zrinski i Frankopani, dvije moćne hrvatske plemićke obitelji, a grad se može pohvaliti i iznimno dugom brodograditeljskom tradicijom. Kraljevačko brodogradilište osnovano je još 1729. godine i u njemu su nastajali vojni te trgovački jedrenjaci, parobrodi i brojne druge vrste plovila.

Danas u obnovljenom dvorcu Nova Kraljevica možete razgledati Posjetiteljski i Interpretacijski centar te Mali muzej ribarstva i brodogradnje, prošetati se uz obalu i nastaviti prema obližnjem Bakarcu. A upravo na tom potezu naići ćete na nesvakidašnji prizor. Uz more se, naime, uzdižu neobične drvene konstrukcije. Ovo je njihova priča.

Duge ljestve postavljene su pod kutom od otprilike 45 stupnjeva i završavaju platformom visoko iznad mora. Neupućenom promatraču mogle bi izgledati poput skakaonica. No s njih se nije skakalo. Riječ je o obnovljenim tunerama, ostacima stoljetnog sustava lova na tune koji je nekoć bio jedan od temelja života uz Bakarski zaljev.

Tunere su uključivale stražu s koje se pratilo kretanje ribe, mreže kojima su se tune lovile te portić. Visina straže nije bila slučajna: čovjek koji je na njoj dežurao morao je imati dobar pregled mora kako bi na vrijeme uočio jato riba. Kad bi se tune približile i došao pravi trenutak, davao je znak ostalim ribarima, koji su potom zajednički zatvarali mrežu.

Uz takav način ribolova veže se i povik ”Tira, tira!”, koji je ljudima na kopnu i u barkama signalizirao da krenu u akciju. Tunolov nije bio posao tek nekolicine: čak su se i djeca penjala po tunerama, pomagala starijima i tako učila vještine koje su se prenosile s koljena na koljeno.

Koliko je tuna nekoć bila važna stanovnicima Bakarskog zaljeva najbolje pokazuje činjenica da je upravo ondje djelovala najvažnija i stoljećima najunosnija jadranska skupina stajaćih tunolovki. Na hrvatskoj obali Jadrana tijekom posljednjih šest stoljeća zabilježena su 62 lokaliteta na kojima su one bile postavljene, a velik dio njih nalazio se baš u zaljevu.

Tradicija tunolova u Kraljevici seže stoljećima u prošlost. Prvi zapisi o njemu datiraju iz 16. stoljeća, dok se 1639. u izvorima spominje tunera koju je u zakupu imao hreljinski pop Gašpar Plešić. Desetinu ulova morao je davati tadašnjim gospodarima Kraljevice, Zrinskima.

Posebno je zanimljiva jedna od tri kraljevačke tunere, ”Zad Kraljevice”. Izvorno je bila visoka čak 24 metra. Nakon Drugog svjetskog rata izgrađeno je novo radničko naselje, čime je narušen mir potreban za ovakav način ribolova. Zbog sve slabijih lovina prestala je raditi 1953.

Ipak, tradicionalni tunolov zadržao se još desetljećima, a posljednje tune ovim sustavom ulovljene su 1979. No stare drvene konstrukcije nisu potpuno nestale. Najpoznatije bakaračke tunere obnovljene su i danas se mogu razgledati kao jedan od najupečatljivijih podsjetnika na ribarsku prošlost čitavog kraja. Tradicija živi i kroz popularnu manifestaciju ”Tira, tira”, koja je ljetos u Bakarcu održana jubilarni deseti put.