Dolina u Sloveniji nekad je bila golema špilja: strop joj se urušio, a od njega su danas ostala dva spektakularna mosta

Susjedna Slovenija jedna je od onih zemalja koju je priroda izdašno darivala. Ima alpske vrhove, smaragdne rijeke, jezera, slapove te nevjerojatan krški svijet isprepleten špiljama, ponorima i podzemnim vodama. Upravo u njezinom kršu kriju se neka od najneobičnijih mjesta, a jedno od njih nalazi se između Cerkniškog i Planinskog polja, podno šumovitih Javornika. Zove se Rakov Škocjan i na prvi pogled izgleda poput zelene doline kojom mirno vijuga potok. No njegova priča puno je zanimljivija: ova dolina zapravo je nastala urušavanjem goleme krške špilje, a od nekadašnjeg stropa ostala su dva impresivna kamena luka koja izgledaju poput mostova koje je netko planski izgradio usred šume.

Ravnim i glinovitim dnom ove oko 2,5 kilometara duge i do pola km široke krške udoline teče potok Rak. Njegove obale krase livade, šumske čistine i poplavni travnjaci, dok čitavu dolinu okružuju guste šume jele i bukve. Današnji krajolik koji oduzima dah tijekom milijuna godina stvarali su složeni geološki procesi: voda je otapala vapnenac i dubila podzemne prolaze, a strop nekadašnje velike špilje s vremenom se urušio.

Od njega su ostali golemi kameni lukovi, Veliki i Mali prirodni most. Luk Velikog prirodnog mosta uzdiže se 37 metara, a luk Malog mosta impresivna 42 metra iznad doline. Veliki most znatno je masivniji, a preko njega danas prolazi i cesta. Kad stojite ispod njih, zapravo se nalazite ispod ostataka stropa špilje koja je nekad postojala na ovom mjestu.

Potok Rak pojavljuje se na površini na istoku doline, gdje izlazi iz Zelških jama. Njegovu vodu hrane podzemni tokovi s Cerkniškog polja i područja ispod Javornika. Nakon prolaska zelenom dolinom Rak na njezinom zapadnom dijelu, u Tkalca jami, opet nestaje pod zemljom, odakle nastavlja teći prema Planinskoj jami, gdje se spaja s rijekom Pivkom.

U razdobljima visokog vodostaja Rak se izlijeva pa dijelovi doline mogu biti poplavljeni, dok za sušnijih razdoblja vode ima znatno manje. Uz spomenuti potok nalaze se i dodatni krški izvori koji ga hrane, a najpoznatijima se smatraju Prunkovec i Kotliči.

Posebno je zanimljiva Tkalca jama, ponorna špilja u koju je, prema legendi, jedan tkalac dolazio raditi čak i na dan kad to nije smio. Kako kaže stara predaja, svojim tkanjem uznemiravao je čarobna bića koja su živjela u špilji pa su ga za kaznu pretvorila u kamen. U stijeni se i danas, uz malo mašte, može prepoznati njegov lik. Legenda kaže i da šum vode koja nestaje u podzemlju ljude podsjeća na klopot tkalačkog stana.

Sam naziv Škocjan potječe od crkvice sv. Kancijana, čije ruševine možete vidjeti na uzvisini nedaleko od Velikog prirodnog mosta. Pretpostavlja se da je ondje stajala još u 13. stoljeću. U vrijeme osmanskih prodora stanovnici okolnih mjesta sklanjali su se na području Rakova Škocjana pa je oko crkvice podignut obrambeni zid s dvije kule.

Prvi poznati pisani spomen crkve potječe iz 1526. godine. Krajem 18. stoljeća car Josip II. naredio je zatvaranje brojnih crkava i kapela koje su se nalazile na osamljenim mjestima, među njima i ove, nakon čega je crkvica sv. Kancijana počela propadati.

Rakov Škocjan zaštićen je kao krajinski park još 1949. i smatra se prvim slovenskim krajinskim parkom. Danas se nalazi unutar Notranjskog regijskog parka, a s Cerkniškim jezerom i Križnom jamom dio je međunarodno važnog Ramsarskog područja, zaštićenog zbog vrijednih močvarnih i drugih vlažnih staništa. Dolinu krasi iznimno bogat biljni i životinjski svijet: okružena je šumama bukve, hrasta i jele, na stijenama raste endemska Justinova zvončica, u špiljama žive šišmiši, dok se u okolnim šumama može susresti čak i smeđi medvjed.

Dolinom Rakova Škocjana prolazi od pet do šest kilometara duga poučna staza, uglavnom po ravnom terenu. Put s informativnim pločama vodi kroz guste šume, uz potok Rak i njegove izvore te do veličanstvenih prirodnih mostova i ruševina crkvice sv. Kancijana. Čas hodate u sjeni stoljetnih hrastova i visokih jela, čas uz vodu, a već nekoliko minuta poslije možete se naći pod golemim kamenim lukom kroz koji struji hladan špiljski zrak. Sve to Rakov Škocjan čini odličnim odredištem za izlet i upoznavanje jednog od najzanimljivijih dijelova slovenskog krša.