Zašto je zabranjeno fotografirati Eiffelov toranj noću? Pravila se mijenjaju kad se svjetla upale, ali ako ste turist, ne morate brinuti

U večernjim satima Eiffelov toranj privlači još više pogleda nego danju. Njegova čelična konstrukcija tada se pretvara u svjetlosnu instalaciju, obasjanu stotinama reflektora i tisućama žarulja koje se pale u precizno definiranim intervalima. Taj vizualni efekt već desetljećima simbolizira noćni identitet Pariza, a fotografije osvijetljenog tornja svakodnevno se dijele na društvenim mrežama. No, ono što mnogi ne znaju jest da je noćna rasvjeta Eiffelovog tornja zaštićeno autorsko djelo. Naime, za razliku od same konstrukcije, svjetlosna instalacija postavljena ima status suvremenog umjetničkog rada i podliježe zakonima o intelektualnom vlasništvu. To znači da se svaka fotografija tornja snimljena noću, ako se koristi u komercijalne svrhe, tehnički smatra korištenjem tuđeg autorskog djela, što otvara pitanje dozvola i prava na distribuciju.

Sam Eiffelov toranj odavno je izašao iz okvira autorskih prava. Izgrađen je davne 1889. i kroz više od stoljeća postao je jedan od najprepoznatljivijih simbola ne samo Pariza, nego i čitave Francuske. Budući da je prošlo više od 70 godina od smrti Gustavea Eiffela, autorova prava više ne vrijede, pa se dnevne fotografije tornja mogu slobodno koristiti u medijima, turističkim vodičima, razglednicama ili umjetničkim djelima.

Ali potencijalni problem nastaje kad padne noć. Naime, 1985. godine Eiffelov toranj dobio je novo lice zahvaljujući spektakularnoj rasvjeti koju je osmislio dizajner svjetla Pierre Bideau. Ta svjetlosna scenografija, osobito prepoznatljivi bljeskavi efekt koji se uključuje svakog punog sata, autorski je zaštićeno umjetničko djelo. Za razliku od same konstrukcije tornja, ova svjetlosna instalacija i dalje je pod zakonskom zaštitom, što otvara zanimljiva pitanja o fotografiranju i korištenju tih prizora u javnosti.

Prema zakonima o intelektualnom vlasništvu u Europskoj uniji, djela koja se nalaze u javnom prostoru mogu i dalje biti autorski zaštićena ako predstavljaju originalnu kreaciju. U ovom slučaju, noćna rasvjeta Eiffelovog tornja takvim je djelom službeno proglašena.

To ne znači da će vas netko zaustaviti dok fotografirate toranj noću. Naravno da neće. Ali ako tu fotografiju odlučite objaviti u komercijalne svrhe, primjerice, kao dio kalendara, razglednice, promotivnog materijala ili oglasa, možda biste trebali zatražiti dozvolu od Société d’Exploitation de la Tour Eiffel, tvrtke koja upravlja tornjem i njegovim autorskim pravima.

Važno je istaknuti da se ovo ne odnosi na osobnu i privatnu upotrebu. Ako fotkate toranj noću i stavite fotografiju na Instagram, Facebook ili je spremite u obiteljski album, nitko vas zbog toga neće goniti. Takve objave smatraju se „nekomercijalnim“ i zakon ne cilja na obične posjetitelje. Cilj zakona jest spriječiti korištenje umjetničkog djela bez naknade ili pristanka autora u profesionalnom kontekstu i onom koji podrazumijeva određeni profit.

Eiffelov toranj danas je najprepoznatljiviji simbol Pariza, ali njegova povijest krije brojne zanimljivosti koje će iznenaditi i one koji su ga već više puta posjetili. Malo je poznato da je u početku na mjestu na kojem se nalazi trebao stajati samo 20 godina, kao privremeni spomenik za Svjetsku izložbu 1889. godine. Danas pak ne možemo zamisliti grad bez njegove prepoznatljive siluete.

Izgrađen je za samo dvije godine, što je za kraj 19. stoljeća bio pravi inženjerski podvig. U to vrijeme izazvao je žestoke reakcije. Naime, pariški intelektualci i umjetnici smatrali su ga ruglom grada i tražili njegovo rušenje. Srećom, nisu uspjeli.

Toranj je kroz povijest mijenjao boje, od svijetložute u 19. stoljeću do današnje „Eiffelove smeđe“. A zanimljivo je i to da se tijekom hladnih zimskih mjeseci metalna konstrukcija zapravo skuplja i toranj se smanji za nekoliko centimetara! Ljeti se, naravno, ponovno širi.