Ova kuća u Dalmaciji već 120 godina doslovno ulazi u more i prkosi svim pravilima, a u njoj se može i prespavati

Danas su pravila jasna. Zna se što je plaža, što je morski pojas i gdje je gradnja dozvoljena. I dok se, nažalost, ta pravila često i krše, neke stvari su ipak nemoguće. Kao, na primjer, izgraditi kuću na samoj plaži, na šljunku, korak od mora. No jedna takva kuća ipak postoji u Dalmaciji i postala je neformalni simbol jednog dalmatinskog grada, orijentir i mjesto sastanaka i kupanja. To je „Žuta kuća“ u Makarskoj, koja na ovom neobičnom mjestu stoji već 120 godina.

Žuta kuća u Makarskoj pod tim je neformalnim imenom poznata već desetljećima. Nalazi se na gradskoj plaži Donja luka i često ćete je vidjeti na razglednicama i turističkim fotografijama. Kuća stoji na šljunku, tik uz more. U Hrvatskoj, gdje su pravila uz obalu stroga, takav prizor djeluje gotovo nestvarno. Ali kuća je tu jer je sagrađena davno prije nego što su ta pravila uopće postojala. Danas bi ovakva gradnja bila gotovo nezamisliva!

Da biste shvatili kako se privatna kuća našla na plaži, dovoljno je vratiti se na sam početak 20. stoljeća. Godine 1904. brodograditelj Ivan Dužević, koji se doselio s Korčule, sagradio je na praznoj obali brodograditeljsku radionicu. Morao je popravljati i graditi drvene brodove, zato je radionica bila tik uz vodu. O turističkom razvoju obale tada još nitko nije razmišljao.

U lokalnim izvorima ova se kuća spominje kao drugi armiranobetonski objekt u Makarskoj, odmah nakon kuće obitelji Rafanelija Monda, koja se nalazila bliže rivi. Za početak 20. stoljeća, kada je na obali dominirao kamen, beton na samoj plaži izgledao je kao odvažan eksperiment.

Kuća je nekoliko puta mijenjala namjenu. Godine 1910. ovdje su pokušali otvoriti „cementno kupalište”, a 1932. godine obitelj je pretvorila kuću u pansion „Riviera”. Dugi niz godina fasada pansiona bila je obojena u ružičasto, a na pročelju je stajao natpis s imenom.

Kultni status dobila je 1979. godine, kada je fasada prebojana u intenzivnu žutu boju: tako je postala glavni vizualni orijentir plaže. Danas fasada izgleda znatno svjetlije, ali nadimak „Žuta kuća” ostao je zauvijek.

Uz samo more na Rivijeri oduvijek su gradili samo odabrani. Stare plemićke palače, poput palače Tonoli ili Ivanišević u Makarskoj, stoje na čvrstoj gradskoj rivi. Drevni samostani u Zaostrogu i Živogošću podizani su pak na stoljetnim crkvenim zemljištima. Stoga je pojava privatnog civilnog objekta na šljunku zaista izniman slučaj.

Zemljište ispod „Žute kuće” dio je pomorskog dobra i ne može biti u privatnom vlasništvu. Pravila danas traže slobodan prolaz uz more i ne dopuštaju novu gradnju na prirodnim plažama. Ova je kuća legalna jer je ondje stajala i prije nego što su ta pravila uvedena, kao zatečena, povijesna građevina.

Prostor oko ove kuće danas prolazi kroz najveću transformaciju u posljednjih nekoliko desetljeća. Krajobraz koji turisti dobro poznaju privremeno je zamijenilo gradilište. Grad provodi projekt „Zelena Peškera”, a područje se pretvara u suvremeni javni park s pješačkim stazama, sportskim zonama i novim zelenilom.

Iako su se teški radovi uz plažu tijekom sezone zaustavljali, opsežna rekonstrukcija ipak je donijela promjene u radu objekata u neposrednoj blizini plaže. Ljetna terasa restorana ovih dana zjapi prazna, ali na Bookingu smo našli da se nude sobe u njoj, jedna u srpnju stoji 1708 eura za tjedan dana za dvije osobe. I dok se oko nje događaju brojne promjene, poznata 120-godišnja kuća stoji na svom mjestu kao rijedak podsjetnik na vrijeme kada su se pravila gradnje uz more tek postavljala.