Najstariji adventski sajam u Europi nije onaj u Beču! Rekorder se održava već gotovo 600 godina i čaroban je
Najstariji adventski sajam u Europi, koji će i ove godine zasjati najljepšim bojama, nije onaj u austrijskoj prijestolnici već u povijesnom njemačkom gradu

Okićene jelke, raskošne lampice u svim bojama i oblicima, zvuk zvončića, miris cimeta i klinčića u kuhanom vinu… Od najljepšeg doba godine dijeli nas tek koji tjedan, a pripreme su već u punom jeku. Iako je danas jedan od najpoznatijih adventskih sajmova onaj u Beču, na koji i Hrvati hrle u ogromnom broju, on nije najstariji u Europi. Ta titula pripada adventu u Dresdenu, koji traje od davne 1434. godine, a ove se godine održava od 26. studenog do 24. prosinca.
NEKI SU GRADOVI I RANIJE IMALI ZIMSKE SAJMOVE, NO OVAJ JE BIO PRVI BLAGDANSKI
Najstariji adventski sajam u Europi je Striezelmarkt u njemačkom gradu Dresdenu, koji je prvi put održan 1434. godine. I ranije su neki gradovi imali zimske sajmove, primjerice Beč još 1296. godine, no ovaj se smatra prvim koji je bio namijenjen baš blagdanskoj nabavci. Započeo je kao jednodnevna tržnica mesa, a kasnije se razvio u višednevno božićno slavlje.
ŠTO VAS OVE GODINE OČEKUJE NA ADVENTU U DRESDENU
Ovogodišnji, 591. Striezelmarkt održat će se od 26. studenog do 24. prosinca 2025. Na ulicama će se na stotinama štandova nuditi ukusni blagdanski zalogaji i kuhano vino, obrtnici će izložiti svoje rukotvorine, a sve će biti začinjeno s odmjerenom blagdanskom glazbom. I dok glavni program završava na Badnjak, sajmovi na Neumarktu, Augustusmarktu, Rauhnächte u Stallhofu i Dresdner Hüttenzauberu produžit će blagdansku atmosferu sve do 6. siječnja 2026. Cijeli program je na turističkim stranicama grada.
NAJSTARIJI ADVENTSKI SAJAM U EUROPI PRILIKA JE DA OBIĐETE ATRAKCIJE DRESDENA
Ako posjećujete najstariji adventski sajam u Europi, iskoristite priliku da upoznate i istražite Dresden, grad bogate povijesti i nekih nevjerojatnih činjenica. Smjestio se na istoku Njemačke, na udaljenosti od oko 30 kilometara od granice s Češkom, na rijeci Labi i podno Rudne gore, a slavan je, među ostalim, po tome što se doslovno izdigao iz pepela.
Naime, tijekom Drugog svjetskog rata Dresden su saveznici, bombardirajući ga, praktički sravnili sa zemljom. U narednim desetljećima iznova je sagrađen, velikim dijelom u izvornom obliku. I bila bi šteta da nije – glavni grad savezne države Saske poznat je po svojoj prelijepoj baroknoj arhitekturi koja i danas oduševljava posjetitelje.
DRESDEN PO POZNAT KAO GRAD UMJETNOSTI I KULTURE
Dresden je poznat i kao grad umjetnosti i kulture, do mjere da ga ponekad nazivaju ‘Firencom na Labi’. Uz njegovo se ime veže ono poznatih umjetnika kao što su Richard Wagner, Oskar Kokoschka i Richard Strauss. Mnogo govori i to da je jedno od njegovih najpoznatijih zdanja operna kuća Semperoper.
No, popis slavnih dresdenskih građevina poprilično je dug. Na njemu je, primjerice, protestantska crkva Frauenkirche čija je obnova počela tek 1993. godine. Završena je 2005. godine, a obnavljana je vrlo pažljivo te se pokušavalo koristiti što više izvornog materijale tog zdanja koje se hvali s jednom od najvećih kupola u Europi.
GRAD MAKNUT S POPISA SVJETSKE BAŠTINE
Na popisu slavnih zdanja nalazi se i katedrala Hofkirche, ali i dresdenski dvorac. Vrijedi istaknuti i palaču Zwinger, u kojoj se, među ostalim, nalazi jedna od najvećih zbirki globusa u Njemačkoj. Od novijih zdanja, tu je Plavo čudo (Balues Wunder), most na Labi… U biti, grad doslovno pršti od atrakcija, a njegova snaga u tom pogledu bila mu je priznata i statusom svjetske baštine, u sklopu cjeline Dolina Dresden Laba.
Nažalost, taj je status izgubljen. UNESCO je maknuo dolinu s popisa svjetske baštine nakon izgradnje modernog mosta Waldschlosschenbrucke. Time je Dresden postao prvi slučaj u Europi da je nekoj lokaciji maknut taj status te tek drugi takav slučaj na svijetu.
GRAD U KOJE JE IZUMLJENA ČOKOLADA, FILTER KAVA I PASTA ZA ZUBE
Dresden se mnogo više od samih povijesno važnih građevina i doista može pohvaliti s brojnim zanimljivostima. Primjerice, dom je Muzeja higijene koji je, u svom prvotnom obliku, bio posvećen edukaciji o zdravlju. U Dresdenu je izumljena i prva čokolada 1839. godine. Tada je, naime, u novinama izašla reklama lokalne tvrtke Jordan&Timaeus, kojom se oglašavao proizvod čokolade s magarećim mlijekom.
U Dresdenu je Melitta Bentz 1908. izumila i filter vrećice za kavu, dok je farmaceut Ottomar von Mayenburg godinu dana ranije izumio tzv. Clorodont, odnosno današnju pastu za zube. I, naravno, Dresden je grad u kojem se održava najstariji adventski sajam u Europi!















