IDEJA ZA LJETOVANJE
Netaknute ljepote ličkog kraja: upoznajte regiju s najvećim brojem prirodnih atrakcija u Hrvatskoj
Od čudesnih ljepota južnodalmatinskih otoka i obale, impresivnih planinskih vrhova s kojih pucaju najljepši pogledi na Jadransko more pa sve do močvarnih predjela prepunih biljnog i životinjskog svijeta – prirodnim ljepotama Hrvatske ne nazire se kraj. No, osim turistički poznatih atrakcija, tu je i krško podzemlje koje čuva 70 posto zaliha pitke vode zbog kojeg je Hrvatska među rijetkim zemljama u svijetu koje u svakom kutku imaju čistu vodu. Dužnost nam je ostaviti ju takvu generacijama koje dolaze jer voda je naše najvrjednije nasljeđe, a to najbolje znaju iz inicijative Čisto podzemlje koji u suradnji s Lidl Hrvatska već dvije godine rade na očuvanju krških špilja i jama.
Deset posto površine Lijepe naše je zaštićeno, no jeste li znali da se čak tri od ukupno osam hrvatskih nacionalnih parkova nalaze u Lici, najrjeđe naseljenoj hrvatskoj regiji koja oduševljava svojim bistrim rijekama i jezerima, planinama, gustim šumama i brojnim špiljama. Malo tko se u Lici zaustavi, a kroz nju prolaze stotine tisuće turista iz cijelog svijeta i redovito joj se dive pogledom iz automobila. Posebno je fascinantno kako ovisno o godišnjem dobu prirodne atrakcije u Lici potpuno mijenjaju svoje lice i zato ih se isplati posjetiti više puta, u različito doba godine.
SRCE PRIRODE: U LICI SE NALAZE ČAK TRI NACIONALNA PARKA
Najpoznatiji među njima zasigurno je Nacionalni park Plitvička jezera koji se ubraja među najljepše prirodne znamenitosti u Europi i svijetu. Ovaj svjetski biser neprocjenjive vrijednosti smješten je u planinskom području Like, najvećim dijelom prekriven je šumama, manji dio travnjacima, a turistički najzanimljiviji i najatraktivniji dio Parka su 16 međusobno povezanih jezera s brojnim vodopadima. Jedinstvenost ovog područja prepoznala je i struka uvrstivši Plitvice na popis UNESCO-ve Svjetske baštine u Hrvatskoj, još davne 1979. godine. Od bijelih vrhova pokrivenih snijegom i zamrznutih slapova do ljetne idile koja donosi bujnu vegetaciju, ovaj nacionalni park vrijedi doživjeti u svako doba godine, a ako planirate posjet zimi, informirajte se prije jesu li dijelovi jezera zatvoreni zbog vremenskih uvjeta.
Prirodna granica između kontinentalne i mediteranske Hrvatske, Sjeverni Velebit najbolje opisuje poznata planinarska uzrečica – „Malo je jedan život za Velebit“. S obzirom na to da se na ovom području sukobljava nekoliko različitih tipova klima, pogledi koji će vas okruživati u svakom trenutku nešto su što se pamti i prepričava godinama. Diljem Parka postoje uređene planinarske staze i poučne table koje će vas voditi kroz svu ljepotu prirode, a čak ako niste iskusni planinari, Premužićeva staza je odlična za upoznavanje Velebita jer je mogu prehodati svi prosječne kondicije, čak i obitelji s djecom.
Paklenica je jedan od najstarijih proglašenih nacionalnih parkova u Hrvatskoj, a obuhvaća područje prepoznatljivih kanjona Velike i Male Paklenice koji su urezani u južne padine masivnog Velebita. Ovdje ćete pronaći različite stjenovite skulpture koje su prošarane zelenim udolinama i planinskim livadama, egzotične orhideje i ljiljane, endemske zvončiće, brojne vrste ptica i guste šume crnog bora. Za sve ljubitelje aktivnog odmora dobro je znati da je Paklenica poznata kao europsko penjačko središte koje raspolaže s gotovo 400 penjačkih smjerova različitih težina i dužina, a na takve pothvate najbolje je iskoristiti vrijeme od ranog proljeća do kasne jeseni.
SKRIVENI PRIRODNI BISERI KOJI ĆE VAS OSTAVITI BEZ DAHA
Iako još uvijek nisu na popisu zaštićene prirodne baštine, Rastoke i dolina rijeke Gacke zasigurno su jedni od najljepših krajolika u Hrvatskoj. Slikovito mjestašce kod Slunja poznato je kao skriveni raj na zemlji u kojem žive vile, a s čak 23 slapa, brojnim brzacima i modrozelenom bojom vode svakodnevno privlači brojne zaljubljenike u prirodu. Slapovi stvaraju šumove i žubor koji se pretvaraju u najljepši koncert prirode, a posjetitelji se mogu prošetati kroz jedinstven labirint drvenih mostića, šarmantnih kanala, starih kuća i mlinica te odmoriti u jednom od ugostiteljskih objekata koji pružaju domaću hranu. Izletište Rastoke su poznate i kao male Plitvice te su idealne za izlete u prirodu, pogotovo u jesen koja uvijek oduševljava nevjerojatno širokom paletom bogatih, zemljanih boja.
Kroz Liku se proteže i naša najpoznatija ponornica – Gacka. Oni koji posjete ovu pitomu rijeku kažu da tko nije prošetao uz ličku ledenu princezu, nije ni osjetio očaravajuću mirnoću prirode. Vjerojatno ne postoji prolaznik koji je nije dotaknuo, a u slikovitoj Gackoj dolini čekaju vas prekrasni izvori, stare mlinice, ruralni ambijent u duhu prošlih vremena te brojne aktivnosti poput quad safarija, biciklizma i kajakarenja. Ovdje će vam stari mlinari prezentirati svoje bogato obrtničko znanje, a kod njih možete kupiti domaće brašno te druge lokalne proizvode poput ajvara, jabučnog octa, džemova, sokova i likera.
BAJKOVIT PODZEMNI SVIJET
Hrvatsko podzemlje skriva niz fascinantnih lokacija koje svojom ljepotom intrigiraju i ostavljaju bez daha. Udaljene tek dvadesetak kilometara od Plitvičkih jezera, Baraćeve špilje jednostavno ne smijete propustite posjetiti. Radi se o zaštićenom području koje je prepuno fosilnih ostataka i endemske faune, obilazak traje oko 60 minuta, a prolazi se osvijetljenim putem između velebnih siga i doznaje o tisućljetnom nastajanju špilje, geološkoj građi i vrijednim arheološkim nalazima. Najpoznatiji stanovnici špilje su šišmiši koji spavaju zimski san tijekom hladnog dijela godine zbog čega je špilja zatvorena za posjećivanje. Za sve ljubitelje rekreacije, u okolici špilje nalaze se i 3 pješačke staze nazvane po velikim zvijerima koje borave na ovom području – Vučja, Risja i Medvjeđa, a na vama je samo da odaberete čije otiske želite slijediti i uživate u ljepoti koju nam je poklonila Majka Priroda.
Nedaleko od Perušića u Lici nalazi se niz špilja i jama koje tvore jedinstveni park u Hrvatskoj i jedan od rijetkih takvih u svijetu. Pećinski park Grabovača otvoren je 2006. godine i sastoji se od 8 špilja i jedne jame, više od 100 biljnih i 30 životinjskih vrsta, izvora pitke vode, Eko dječjeg igrališta i Panovog labirinta s učionicom. Špilja Samograd, Media i Amidžina špilja zaštićeni su geomorfološki spomenici prirode pa je taj dio Hrvatske idealna lokacija za sve ljubitelje speleologije. Posjet ovom području pruža priliku posjetiteljima da se vrate tisućama godina unatrag, a sadržaja zaista ne nedostaje – od poučnih, pješačkih, planinarskih i biciklističkih staza pa sve do edukativnih programa, sportskih terena i rekreativnih aktivnosti.
Uz Baraćeve špilje i Pećinski park Grabovača, na ovom prostoru možete pronaći brojne druge špilje poput Cerovačke i špilje u Gornjem Lugu nedaleko od Žute Lokve u čiju dubinu se za sada ne može ući jer je lokalno stanovništvo napunilo cijelu vrtaču krupnim i sitnim otpadom. Namještaj, bijela tehnika, televizori, automobilske gume, odjeća i obuća, sve je to otpad kojeg su ove godine u sklopu inicijative Čisto podzemlje izvadili brojni volonteri i stručnjaci iz Zagrebačkog speleološkog saveza. Uz njih je i na ovoj akciji bio Lidl Hrvatska koji je u pretokle dvije godine u suradnji s HGSS-om očistio preko dvadeset špilja te je izvađeno više od 225 kubika otpada.
ČUVAJMO KRŠKO PODZEMLJE JER SE U NJEMU NALAZI NAJVEĆI DIO NAŠIH ZALIHA PITKE VODE
Prekrasno more i otoci, slavonska ravnica, brežuljci sjeverne Hrvatske, zelenilo Gorskog kotara… Koliko je hrvatska priroda lijepa svi dobro znamo, no ono što je manje poznato jest da Hrvatska ima veliki broj jama i špilja od kojih su 53 dublje od 250 metara, a 64 dublje od 1000 metara. Sve one nalaze se u sklopu krškog podzemlja koji je dom za najveći dio naših zaliha pitke vode. Upravo zbog toga krško podzemlje treba čuvati od onečišćenja jer ako do njega dođe, pitka voda ispire se preko otpada i zagađena dolazi do izvora.
Unutar projekta „Čuvajmo vode – izvor naše budućnosti“, od ožujka 2020. do danas provedeno je ukupno 29 akcija čišćenja kojeg provode Lidl Hrvatska, Hrvatska gorska služba spašavanja (HGSS) i inicijativa Čisto podzemlje. Nesebični napor speleologa volontera zasigurno će pomoći u očuvanju pitkih voda, ali i krškog podzemlja u kojem živi 70 posto hrvatskih endemskih životinja poput vodenih puževa, rakušaca, baburama, pauka, stonoga i tvrdokrilaca.
Kako bi naš krš ostao netaknut i čist – čuvajte prirodu, pitku vodu i ne bacajte otpad u jame i špilje! I ne zaboravite se u prirodi ponašati odgovorno, pokupite sa sobom sve smeće koje napravite i ostavite iza sebe samo otiske svojih cipela!
