Mir u srcu prirode
Sve čari Dalmacije: planine, more, otoci, zavodljiva gastronomija… Ova regija ima baš sve!
Najrazvedenija obala u Europi, stotine prekrasnih otoka, otočića i hridi, topla mediteranska klima, tradicionalna kuhinja, kristalno čisto i neodoljivo plavo more… Koliko samo uspomena i emocija stane u jednu riječ – Dalmacija. Ne postoji regija koja je toliko puta opjevana u pjesama svojih stanovnika i nigdje u svijetu ne postoje ljudi koji svom rodnom mjestu tepaju da je ‘centar svita’ kao u Splitu. More i sunce su nešto drugo, oni su za Dalmatince izvor života, a konoba je mjesto gdje se sklapaju prijateljstva, ljubavi i najbolji poslovi. Od krša do obale i otoka, doživite autentični Mediteran i upoznajte Dalmaciju – mjesto kao stvoreno za hedonizam i polagano uživanje!
DALMATINSKI DRAGULJI: DALMACIJA I UNESCO U LJUBAVNOJ PRIČI
Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koje se mogu pohvaliti toliko bogatom materijalnom i nematerijalnom kulturnom baštinom na tako malom prostoru, a većina njih smještena je upravo u Dalmaciji. Na UNESCO-ovom popisu svjetske baštine nalaze se stara jezgra grada Splita i Dioklecijanova palača, povijesna jezgra Trogira, stari grad Dubrovnik, Starigradsko polje na Hvaru, šibenska Tvrđava sv. Nikole te katedrala sv. Jakova. Upisom tvrđave sv. Nikole na UNESCO-ov popis zaštićene svjetske baštine 2017. godine, Šibenik je postao jedini grad u Hrvatskoj koji ima dva spomenika na listi i jedan od rijetkih na svijetu što ga svrstava uz bok Londonu, Pekingu, Berlinu i New Delhiju.
U gotovo svakom dalmatinskom kamenu utkana po jedna ljubavna priča, a snažna povezanost između UNESCO-a i Dalmacije očituje se i u paškoj čipki, korizmenom običaju kojeg hvarski vjernici održavaju već pet stoljeća – Za križen, poznatom viteškom natjecanju Sinjska alka, specifičnom načinu pjevanja iz Dalmatinskog zaleđa (ojkanje), klapskom pjevanju, Fešti sv. Vlahe u Dubrovniku i mediteranskoj prehrani. Otoci Brač i Hvar u društvu Španjolske, Italije i Grčke zajednički su nositelji zaštićene mediteranske prehrane koja se priprema s puno ljubavi i pažnje, a kada govorimo o prehrani kao nematerijalnom kulturnom dobru, osim specifične recepture, ona uključuje i jedinstven način života usuglašen s prirodom te obiteljska i društvena slavlja.
Svako jelo krije svoju priču, a prehrana se razlikuje među pojedinim mjestima i može se podijeliti na ribarsku, koja je karakteristična za otoke, i težačku što je vrlo čest slučaj u dijelu zaleđa. Kada smo već kod kultnog dalmatinskog pjata, mnogi će se složiti da je dalmatinska pašticada pravi biser hrvatske gastronomije i jelo koje odiše autentičnim okusima stare Dalmacije. Njena receptura potječe iz starih grčkih i rimskih kuharica, odnjegovana je na našoj obali i preživjela je sve do danas.
BOŽANSKI OKUSI DALMACIJE: OVDJE VRIJEDNE RUKE VEĆ STOLJEĆIMA STVARAJU JEDINSTVENE GASTRONOMSKE DELICIJE
Kada u Dalmaciji domaćin želi svome gostu predstaviti najbolje od gastronomske tradicije ovoga kraja, na stolu će se naći rižoto, brudet i pašticada. Osim što se radi o vrhunskim jelima koja su puna arome i mirisa Mediterana, njihov specifičan način pripreme iskristalizirao se kao najzdraviji u Europi te ga je prepoznao UNESCO svrstavši ga na reprezentativnu listu svjetske nematerijalne kulturne baštine. Pogodni geografski uvjeti kao što su spoj mora, kopna i užarenog sunca pružaju idealne mogućnosti za proizvodnju domaćih namirnica pa su tako autohtona dalmatinska jela i kuhinja nezamislivi bez maslinovog ulja, ribe i plodova mora te začinskog bilja od kojeg se najviše koristi lovorov list, kadulja i ružmarin.
Vrijedne ruke već stoljećima stvaraju jedinstvene gastronomske delicije, a jedno od omiljenih jela zasigurno je rižoto s plodovima mora koje se najčešće radi ljeti, no zbog lako dostupnih smrznutih plodova možete ga pripremati tijekom cijele godine. Jelo je ukusno i namijenjeno svima, a posebno onima koji cijene zdravu ishranu bogatu nutritivnim vrijednostima. Brudet, ili kako ga još nazivaju brujet ili brodet, tradicionalno je riblje jelo koje će se često naći na meniju, a vjeruje se da je Isus sa svojim apostolima na Posljednjoj večeri jeo upravo brudet. Ovo jelo rašireno je po cijelom Mediteranu: Talijani ga zovu brodetto, Grci imaju svoj bourdeto, no mnogi će se složiti da je onaj dalmatinski ipak najbolji. Nezaobilazna na listi gastronomskih delicija po kojima je Dalmacija nadaleko poznata je originalna pašticada koju svako dalmatinsko mjesto spravlja po svom posebnom receptu. Kraljica dalmatinske kuhinje poslužuje se na svim važnim događajima poput vjenčanja, blagdana ili krstitki te je pravi dokaz kako Dalmatinci, osim ribe i plodova mora, itekako znaju spraviti ukusne mesne delicije!
Ako svoje prijatelje i obitelj odlučite iznenaditi strastvenim okusima Dalmacije, priprema dalmatinskih jela može biti laka uz nove mješavine začina Vegeta Natur. Uputite se na aromatično putovanje Dalmacijom uz mješavinu začina za rižoto s plodovima mora, Dalmacija u svakom zalogaju dolazi uz Vegeta Natur za brudet, a za kraljicu dalmatinske spize tu je Vegeta Natur za dalmatinsku pašticadu. Uz prepoznatljiv ritam klapske pisme, ponekad se ne čini teško oživjeti egzotični duh Dalmacije u svojim domovima. Sve tri mješavine začina kreirane su s poznatim pjevačem i velikim znalcem dalmatinske kuhinje Petrom Grašom, a sadrže prirodne sastojke koji će naglasiti domaće okuse tradicionalnih dalmatinskih jela.
DALMATINSKA KULTURA I OBIČAJI: SAMO DA JE FJAKA I NEMA SPLITA DO SPLITA
Bogata kulturna baština Dalmacije sačuvana je u kamenu, drvetu, čovjeku i glazbi, a njena najveća vrijednost su ljudi. Često ćete čuti da su Dalmatinci najduhovitiji narod na svijetu te da je njihovo ponašanje u velikom dijelu objašnjivo legendarnim dišpetom, da su raspjevani, uvijek dobro raspoloženi i temperamentni. No, bez obzira radi li se tek o predrasudama i stereotipima, svima nama dobro je poznata dalmatinska fjaka – ‘uzvišeno stanje uma kada lebdiš između svega i ničega’. Ovaj fenomen posebno je oduševio svjetske medije koji su u više navrata pisali o psihofizičkom stanju kad si ‘nigdje i svuda’, a dalmatinska se fjaka, osim u vicevima, našla i u stihovima brojnih domaćih glazbenika.
Zarazni dalmatinski mentalitet prelio se je i na glazbu i, doista, malo tko ostane ravnodušan kada čuje taj a capella vokalni izričaj koji tako lijepo oslikava dalmatinski sentiment. Klapsko pjevanje je organizirano pjevanje među skupinom ljudi, a pretpostavlja se kako je nastalo u 19. stoljeću kada su se radnici poslije težačkog rada i ribarenja okupljali u konobama i, uz brudet i domaće vino, višeglasno pjevali svoje pjesme o životu, moru, suncu i Dalmaciji. I ako pitate bilo kojeg Dalmatinca što je recept za dug i sretan život, odgovor će biti jednostavan – sunce, more, pjesma i ukusna mediteranska prehrana!
Otkrijte Dalmaciju u svim smjerovima i osvojite gastro vikend za dvoje!
Ako želite istražiti Dalmaciju i sve njene ljepote, sve što trebate je posjetiti web stranicu natječaja, pronaći tri dalmatinske riječi u osmosmjerki i nakon toga odgovoriti na nagradno pitanje. Napišite koja vam je najšašavija, najzabavnija ili jednostavno najcool dalmatinska riječ koju znate i zašto baš ona. Najkreativniji odgovor osvaja gastro vikend po Dalmaciji za dvoje i pametni sat Garmin Venu. Sretno svima!
Naslovna fotografija: Shutterstock
