U Finskoj je broj beskućnika naglo pao: „Jeftinije je dati ljudima stanove nego ih ostaviti na ulici”
Beskućništvo je nezaobilazan fenomen današnjeg modernog svijeta o kojem se svakodnevno raspravlja na različitim razinama. Ono pogađa mnoge ljude na svim kontinentima, a dok ih se institucije sjete tek nekoliko puta godišnje, postoje i oni koji shvaćaju da se radi o cjelogodišnjem problemu te svojim akcijama nastoje potrebitima olakšati život. Jedan od pozitivnih primjera stiže nam iz Finske u kojoj je broj beskućnika u posljednjih nekoliko godina naglo pao. Naime, u ovoj skandinavskoj zemlji već neko vrijeme se primjenjuje koncept „Housing First” (Stanovanje prije svega). Svi oni koji su pogođeni beskućništvom dobivaju mali stan i stručno savjetovanje – i to bez ikakvih preduvjeta. Četiri od pet pogođenih osoba tako se vrlo brzo vraćaju u normalan život, a istraživanja pokazuju da je sve to za državu postalo jeftinije nego prihvatiti probleme koji dolaze s tisućama ljudi na ulicama koji žive bez krova nad glavom.
BIO JE TO ZAČARANI KRUG PA JE FINSKA VLADA POČELA S PRIMJENOM NOVOG KONCEPTA „STANOVANJE PRIJE SVEGA”
U 2008. između drveća u parkovima glavnog grada Finske mogli ste vidjeti brojna šatorska naselja i improvizirane domove koje su izgradili beskućnici koji su bili izloženi teškim vremenskim uvjetima. Od 1980-ih finske su vlade pokušavale smanjiti njihov broj, no prilikom svakog pokušaja dugogodišnji beskućnici i dalje su bili izostavljeni. U Helsinkiju je jednostavno bilo premalo skloništa za sve slučajeve i mnogi pogođeni ljudi nisu uspjeli izaći iz beskućništva. Bez adrese prebivališta nisu mogli pronaći posao, a bez posla nisu mogli naći stan. Bio je to začarani krug.
Ali 2008. godine finska vlada uvela je novu politiku za beskućnike: počela je s primjenom koncepta „Stanovanje prije svega”. Od tada je broj pogođenih ljudi naglo pao. Naime, Finska je sama sebi postavila cilj da nitko ne smije živjeti na ulici te da svaki građanin treba imati krov nad glavom, i u tome je danas vrlo uspješna te je postala jedina zemlja EU u kojoj se smanjuje broj beskućnika.
Za to su danas najzaslužnije nevladine organizacije kao što je „Y-Fondation”. One pružaju smještaj ljudima u potrebi, sami se brinu o gradnji, kupuju stanove na tržištu privatnih nekretnina i obnavljaju postojeće kuće. Apartmani koje danas beskućnici mogu dobiti su jednosobni ili dvosobni, a osim toga, bivša skloništa za hitne slučajeve pretvorena su u stanove za dugoročno stanovanje, piše međunarodna medijska platforma Scoop koja se zalaže za socijalno pravedno i otvoreno društvo.
„SVIMA JE BILO JASNO DA STARI SUSTAV NE FUNKCIONIRA, TREBALE SU NAM RADIKALNE PROMJENE”
Svi beskućnici se ugovorom o najmu pretvaraju u podstanare. Također moraju platiti najam i operativne troškove poput mjesečnih režija. Socijalni radnici, koji imaju urede u njihovim stambenim zgradama, pomažu u financijskim pitanjima kao što su zahtjevi za socijalne naknade.
Nevladina organizacija dobiva zajmove s popustom od države za kupnju stanova. Dodatno, socijalne radnike koji brinu o beskućnicima i budućim podstanarima plaća država. Finska lutrija, s druge strane, podupire nevladinu organizaciju kada kupuje stanove na tržištu privatnih nekretnina. Zaklada Y također dobiva redovite kredite od banaka, a nevladina organizacija kasnije koristi prihod od najma za otplatu zajmova.
JEFTINIJE JE DATI LJUDIMA STANOVE NEGO IH OSTAVITI NA ULICI
Koncept „Stanovanje prije svega”promijenio je put kojim se Finska dugo godina kretala. Beskućnici su počeli dobivati stan, a u takvoj situaciji pogođenima je lakše bilo pronaći posao i brinuti se za svoje tjelesno i psihičko zdravlje. Rezultat ovakve odluke je zaista impresivan: 4 od 5 pogođenih osoba vrlo brzo počinju voditi stabilniji život te dugoročno zadržavaju svoje novo mjesto prebivališta.
U posljednjih 10 godina, program „Stanovanje prije svega” osigurao je gotovo 5000 domova u Finskoj. No stvaranje tih stanova za ljude košta pa je tako utrošeno 270 milijuna eura u izgradnju, kupnju i obnovu u sklopu ovog hvalevrijednog projekta.
Međutim, kako ističe Juha Kaakinen, direktor organizacije „Y-Fondation”, to je daleko manje od samog troška beskućništva. Jer kada su ljudi u beskućništvu, hitni slučajevi su češći: napadi, ozljede, teže bolesti… Policija, zdravstveni i pravosudni sustavi češće se pozivaju da uskoče – a i to košta. Za usporedbu, koncept „Stanovanje prije svega” je jeftiniji od prihvaćanja beskućništva: sada država troši 15.000 eura manje godišnje po beskućniku nego prije.
