Ovaj hrvatski grad ima najviše otoka u svojoj okolici: raj su za nautičare i sve koji žele doživjeti Mediteran kakav je nekad bio

S više od 1.200 otoka, otočića i hridi, hrvatska obala jedna je od najrazvedenijih na svijetu. Svaka uvala i svaka hrid kriju priče o ljudima koji su stoljećima živjeli u ritmu mora, o ribarima i težacima koji su u kamenu i valovima pronalazili i dom i sudbinu. Ipak, među svim obalnim gradovima jedan se posebno izdvaja. To je Šibenik, grad na ušću moćne rijeke Krke, čuvar kamene katedrale sv. Jakova i impresivnih tvrđava koje bdiju nad morem. Upravo Krešimirov grad okružen je jednim od najljepših i najbogatijih arhipelaga na Jadranu, pravim morem otoka koje se na horizontu čini beskonačnim. Prema različitim izvorima, u šibenskom akvatoriju smješteno je između 220 i 249 otoka, otočića i hridi. Bez obzira na točan broj, jedno je sasvim sigurno: more pred Šibenikom najrazvedenije je u cijeloj Hrvatskoj, a svaki otok u tom mozaiku skriva zaista nevjerojatne ljepote.

Šibenski arhipelag prostire se od rta Ploče sve do otočića Grujice u blizini Prosike, objašnjavaju na stranicama Turističke zajednice grada Šibenika. Među njegovim draguljima posebno se ističu Kornati, Žirje, Kaprije, Prvić i Zlarin. Neki su od njih naseljeni i žive svojim mirnim, otočnim ritmom, dok su drugi netaknuti i idealni za robinzonski odmor.

Posebnu draž šibenskom arhipelagu daju upravo manji otoci. Zlarin je možda najpoznatiji. Otok je to magičnih koralja, na kojem se još od 15. stoljeća razvila tradicija obrade crvenog blaga, nekada vrlo traženog u cijeloj Europi. Danas je Zlarin i otok bez automobila, što ga čini savršenim mjestom za bijeg od gradske vreve i uživanje u tišini koju narušava tek šum mora i cvrkut ptica.

Kaprije je nazvano po mediteranskoj biljci kaparu te je utočište mira i jednostavnog života. Na otoku također nema automobila, a svakodnevica se, kao što smo imali priliku doživjeti prošlog ljeta, odvija zaista polako, u ritmu mora i sunca. Na Prviću je rođen Faust Vrančić, renesansni polihistor i izumitelj padobrana, a njegovo nasljeđe čuva Memorijalni centar u mjestu Prvić Luka. Uz bogatu povijest, otok očarava i autentičnom arhitekturom te mirnom atmosferom, zbog čega ga često nazivaju i “otokom skrivenih ljepota”.

Kornatski arhipelag često se opisuje kao „kameno biserje Mediterana“ i uistinu zaslužuje tu posebnu titulu. Na relativno maloj površini od oko 320 četvornih kilometara smjestilo se oko 150 otoka, otočića i hridi, toliko zgusnutih da iz zraka izgledaju poput posutih dragulja na plavoj podlozi Jadrana. Iako zauzimaju tek jedan posto ukupnog hrvatskog mora, čine čak 12 posto svih hrvatskih otoka, što dovoljno govori o njihovoj gustoći i posebnosti.

Unutar tog arhipelaga nalazi se i Nacionalni park Kornati, proglašen 1980. godine kako bi se zaštitila jedinstvena priroda i krajolik. Park obuhvaća površinu od 220 četvornih kilometara te uključuje 89 otoka, otočića i hridi. Osim što se mogu pohvaliti s impresivnih 2700 sunčanih sati godišnje, Kornati nude i prizore koji se duboko urezuju u sjećanje: od strmih klifova s vanjske strane arhipelaga, do mirnih uvala na unutarnjoj, okrenutoj prema kopnu.

Za nautičare je šibenski akvatorij pravi poligon za doživljaj mora u njegovoj punini. Više od 200 prirodnih sidrišta raspoređeno je među otocima i uvalama, a mnoge od njih nude jedinstveni spoj tišine i sigurnosti te osjećaj da ste daleko od civilizacije, iako ste zapravo nadomak obale. Popularna sidrišta pružaju zaklon i u najsnažnijim neverama, dok manje poznate uvale, do kojih se stiže tek uz malo pomorskog umijeća, postaju privatni komadić raja na jedan dan.

Osim sigurnih zakloništa, ovo je područje raj i za hedoniste. Na Kornatima se mogu pronaći legendarne konobe koje već desetljećima dočekuju nautičare svježom ribom i jednostavnim jelima spravljenim na starinski način. Tko jednom doživi večeru pod zvijezdama, na terasi bez signala za mobitel, pamti taj trenutak zauvijek.