Uz ovo jezero vodi jedna od najljepših željezničkih ruta u Europi! Tirkizne je boje, ali ga ponekad okuje ‘crni led’

Možda mu ime govori da je bijelo, no ono ponekad bude zavijeno, i to mu daje jednu posebnu čar, u crni led. Uz njega, odnosno njegovu obalu, protegla se i najviša željeznička pruga Europe, a pogledi na planinske vrhunce i ponekad gotovo tirkiznu boju predivna su švicarska razglednica… Lago Bianco, u prijevodu Bijelo jezero, jedna je od krasota Švicarske. U nastavku članka doznajte sve o tom predivnom planinskom jezeru.

Lago Bianco u Švicarskoj ljudskih je ruku djelo. Smjestilo se na prijevoju Bernina u kantonu Graubünden, na istoku Švicarske. Nalazi se na visini od 2234 metra, dugačko je 2,85 kilometara, dok mu je maksimalna dubina 53 metra. Površina mu je 1,5 kilometara četvornih, a u biti je nastalo na mjestu gdje su nekada postojala dva manja jezera, Lago Bianco i Lago della Scala, a koja su izgradnjom dviju brana, na njihovu sjevernom i južnom kraju, spojena u jedno.

Lago Bianco je u biti najveće jezero u području alpske doline Engadin, zapremnina mu je 21 milijun metara kubičnih vode koja pak je poznata po svojoj specifičnoj boji. Jezero se, naime, hrani vodom koja nastaje otapanjem ledenjaka, a koja u sebi ima puno sedimenta, pa jezeru daje njegovu, ponekad, ‘mliječnu’ boju.

Zanimljivo kod ‘bijelog jezera’, nalazi se Lej Nair, odnosno u prijevodu crno jezero. Smjestilo se zmeđu Laga Bianca i Lej Pitschena, odnosno malog jezera. Situacija je specifična i zato što vode bijelog jezera završavaju u Sredozemnom moru, a one iz crnog i malog jezera, u sklopu sliva rijeke Inn u Crnom moru. Crno jezero svoje ime duguje tome što ga krasi tamno plava ili pak crna boja vode. Razlog je upravo suprotan situaciji u bijelom jezeru: njega, naime, ne hrani voda nastala otapanjem ledenjaka.

Bijelo jezero, nastalo na prijelazu 1910. i 1911. godine, kako bi se osigurao stalni dotok vode za hidroelektrane u tom području,  popularno je odredište za ljubitelje prirode, fotografe, planinare i općenito sve one koji žele uživati u nevjerojatnim planinskim vizurama.

Često se do njega dolazi Bernina Expressom, panoramskom željezničkom linijom koja povezuje grad Chur u Švicarskoj, glavni grad kantona Graubünden s Tiranom u Italiji. Kod Bijelog jezera taj vlak staje na postaji Ospizio Bernina.

No, mimo svega ovoga, Bijelo jezero poznato je po tome što se na njemu nekada formira crni led. Taj nam je pojam možda poznatiji kao opasna poledica na našim prometnicama, kada ceste prekrije tanki, prozirni sloj leda koji lako prevari vozača… U kontekstu jezera, on označava, naravno ne led crne boje, već potpuno prozirni, transparentni sloj leda koji odaje dojam ‘crnila’, odnosno led bude vrlo gladak i ujednačen tako da izgleda kao da je umjetno poliran.

Da bi se on stvorio na jezeru  moraju biti zadovoljeni određeni uvjeti, a najvažniji među njima jest taj  da tijekom zamrzavanja jezera nema nikakvih padalina, a ni vjetra. Naime, što je površina jezera mirnija, to će led biti prozirniji i glađi. A upravo u području spomenute doline uvjeti za njegovo formiranje su savršeni: bude jako hladno, no planinski lanci predstavljaju svojevrsnu barijeru koja tamošnja jezera štiti od padalina.