Najljepši zagrebački slap izgleda drukčije u svako godišnje doba: do njega vodi lagana staza koju mogu proći i potpuni početnici

U nekim širim, svjetskim razmjerima, nije izgledom najgrandiozniji. Niti dimenzijama najvelebniji. No, njegovo ime zna praktički pa svaki planinar zagrebačkog područja, pogotovo onaj koji često pohodi Park prirode Medvednicu. Predivan je on ukras zelenih pluća glavnog grada Hrvatske, najveći na toj 1033 metara visokoj planini koja čuva leđa Zagrebu. Njegovo je ime slap Sopot i najveći je slap na Medvednici.

Slap Sopot visok je devet metara. Nalazi se na Vrapčanskom potoku, odnosno potoku Vrapčak, koji se rađa ispod Grajfove kopanje i strmoglavo slijeva niz Vrabečku goru, i to na nadmorskoj visini od oko 350 metara. Najpopularniji put do njega jest planinarska staza 4 koja počinje u Gornjem Vrapču.

Staza je duga 6,5 kilometara i za njezin prelazak treba odvojiti oko dva sata. Lagana je, odnosno nije zahtjevna te je stoga dobra opcija i za planinare početnike. Staza je šljunčana, a s nekoliko lokacija seže i prelijepi pogled na ostatak grada.

Slap Sopot uključen je i u Vrapčansku obilaznicu. Naime, kod njega se nalazi kontrolna točka 7 Vrapčanske obilaznice, i to na kamenu kod drvenog mosta koji se nalazi kod slapa. Planinarska ruta Vrapčanska obilaznica inače postoji od 2011. godine, a ima ukupno 8 kontrolnih točaka na kojima planinari skupljaju pečati. Nijedan dio obilaznice ne prelazi 500 metara nadmorske visine.

Slap Sopot na Medvednici najbolje je posjetiti u periodima godine kada ima vode. Dakle, trebalo bi izbjegavati one sušne, pakleno vruće dane kada zna ostati bez vode, odnosno kada može djelomično presušiti. U svom najljepšem izdanju pokazat će se nakon obilnih padalina, a posebnu mu čar daju i zimski uvjeti. Što se tiče drugih praktičnih stvari, za one koji na početak planinarske staze 4 dolaze automobilom, bit će dobro znati da je kod početka staze moguće parkirati i automobil.

Staza je inače šljunčana, prolazi kroz šumu, a s nekoliko lokacija na njoj pruža se i lijepi pogled na grad. Na putu do slapa proći ćete kraj streljane Vrapče, naići i na manji slap Ferendol te proplanak Družinec na kojem se staza 4 križa s planinarskom stazom broj 5 koja vodi prema Ponikvama. Isto tako, naići ćete i na branu na potoku kao i odmorište s klupama te spomenuti drveni most, na visini od oko 10 metara iznad kanjona. Staza je općenito dobro označena, a na samom cilju, odnosno kraju staze moguće je spustiti se i do podnožja slapa.

Medvednicu, nastalu prije oko 12 milijuna godina, od 1981. godine štite granice istoimenog parka prirode. Ona je najposjećenija planina u Hrvatskoj, a danas je i istinska atrakcija glavnog grada. Godišnje je posjeti više od milijun posjetitelja, a na njoj živi 1200 biljnih vrsta. Na području Medvednice niknula su 28 naselja, ona broji 70 potoka i barem toliko planinarskih staza. Oko 80 posto od njezinih gotovo 18 tisuća hektara nalazi se pod šumom, a duga je 42 kilometra.

Medvednicu često nazivaju ‘zelenim plućima’ Zagreba. Zovu je isto tako i Zagrebačka gora. Ljeti predstavlja osvježenje. Zimi pak na njoj, osim snijega, tražimo sunce: predstavlja bijeg od magle jer se godišnje na njoj bilježi čak 100 sunčanih sati više nego u njezinu podnožju. Snijeg je, u prosjeku, prekriva 93,9 dana godišnje. Njezino ime ukazuje na to da su je nekada nastanjivali medvjedi.

Medvednica obiluje atrakcijama, od onih ljudskom rukom rađenih kao što je primjerice Medvedgrad do spilje Veternice, šeste najveće u Hrvatskoj. Među najpopularnijim planinarskim stazama pak su staza broj 13, koja vodi od Šestina do Kraljičinog zdenca, zatim Bikčevićeva staza, koja vodi do planinarskog doma Ivan Pačovski, poznatijeg kao Puntijarka te Leustekova staza, od tunela do doma Runolist. Među vrlo voljenima je i staza broj 9, od Mikulića do Risnjaka.