Ispod ovog dvorca u Slavoniji kriju se najstariji vinski podrumi u Hrvatskoj! Njegov toranj krasi prepoznatljiva crvena ‘kapica’

Apsolutni je ukras Požeško-slavonske županije, a smjestio se u gradu poznatom po vinu i vinskim podrumima, Kutjevu. U biti, upravo se ta vinska priča skriva u zemlji ispod njega, a stara je nekoliko stotina godina… Kutjevački dvorac, Dvorac Kutjevo ili pak Dvorac Turković jedan je od najljepših spomenika kulturne baštine tog dijela Slavonije, ali i Hrvatske općenito.

Nažalost, iako predivan te svojim izgledom plijeni pažnju i ‘izaziva’ da ga se posjeti, to nije moguće. Kutjevački dvorac je van dohvata turista i javnosti. Zdanje je to koje se prostire na oko 3500 metara četvornih. Okružuje ga perivoj, inače spomenik parkovne arhitekture, koji broji oko 15 tisuća metara četvornih.

„U Dvorcu je 30 uređenih soba za šezdesetak gostiju, učionica s 38 mjesta, konferencijska dvorana s 28 mjesta, restoran, kafić, vinski podrum, fitness i wellness, a koristit će se za potrebe edukacije djelatnika Koncerna Agram. Iako šira javnost za sad od njega baš neće imati koristi, bit će to pravi ukras i razglednica Kutjeva i Požeško-slavonske županije“, pisao je svojedobno Compas.

Dvorac ima tri krila, a četvrto zatvara crkva. Što se tiče unutarnjeg rasporeda, on se svodi na prostorije koje se nižu uz hodnik dok se u tornju nalazi ‘srčika’ kompleksa, središnja blagovaonica. Što se tiče vanjskog izgledam, u biti je spomenuti toranj neprepoznatljiviji ukras dvorca. On ima oblik lukovice i, uz zvonik crkve, dominira kompleksom.

Kutjevački dvorac nastao je na mjestu na kojem se, do njegove izgradnje, nalazila cistercitska opatija. Riječ je o pripadnicima reda koji su gradu u zalog ostavili i slavne vinske podrume, najstarije u Hrvatskoj te jedan od simbola Kutjeva. No, iako je dvorac nastao na tim ‘cistercitskim’ temeljima’, za njegov su rođenje u biti zaslužni isusovci.

Oni su tamo došli početkom 18. stoljeća, krenuli raščišćavati ruševine opatije te su postojeću crkvu koju su tamo zatekli prilagodili sebi. U razdoblju od 1721. do 1735. godine svijetlo dana je na prostoru nekadašnjih ruševina opatije niknuo veliki kompleks u stilu baroka. Kompleks čini spomenuta crkva te rezidencijalni dio, odnosno sam dvorac.

Godine 1882. kompleks je došao u ruke obitelji Turković, po kojoj i danas ponekad nosi ime i u njemu se krenula razvijati proizvodnja vina. Ta obitelj dvorac je zatekla u lošem stanju i krenuli su ga sanirati. U sklopu te sanacije zamijenili su originalni krov od hrastove šindre crijepom, no najveći udar izvornom izgledu dvorca nanesen je nakon što je dvorac stradao u požaru 1918. godine. Turkovići su ga nakon tog udesa obnovili u drugačijem stilu te su mu donekle promijenili izgled.

Od sredine 20. stoljeća Kutjevački dvorac upisan je u registar spomenika kulture, dok se park koji ga okružuje vodi kao spomenik parkovne arhitekture. „Koncern Agram 2015. obnovio je dvorac projektom vrijednim 50 milijuna kuna. Interijer dvorca dobio je luksuzniju notu: wellness centar, raskošne sobe, restoran, konferencijsku sobu. Također, uredio se i eksterijer prekrasnim vrtom punim cvijeća, zelenila i drveća koji oduzima dah“, navodi se na stranicama grada Kutjeva.

Ljepota dvorca nije samo ono što se nalazi na površini, već i ono što je u podzemlju, a to su upravo vinski podrumi. Naime, ispod dvorca nalaze se najstariji vinski podrumi u Hrvatskoj. Oni datiraju iz prve polovice 13. stoljeća, točnije 1232. godine. Za razliku od dvorca, njih je moguće obići.