Najljepši park kontinentalne Hrvatske ima najveći glazbeni paviljon u Europi: ujedno i glavni gradski trg, a u njemu rastu stoljetne lipe

Nema ništa ljepše od grada koji je okupan u zelenilu, kojem je do njegovih zelenih pluća stalo, koji za ljetnih vrućina tješi svoje stanovnike hladom gustih krošnji, a oči im miluje ljepotom u svako godine… Jedan od takvih je Bjelovar, a tamošnji je središnji trg, odnosno središnji gradski park, Park Eugena Kvaternika, doista nešto posebno. Čak je proglašen jednim od najljepših u Hrvatskoj te najljepšim u kontinentalnoj Hrvatskoj!

Savršeno pravilan, četverokutan, smjestio se usred bjelovarskog urbanog ‘labirinta’. U njemu se nalazi oko 5000 metara četvornih staza, ali i niz skulptura: tamošnji je paviljon, kao ‘srce’ parka o kojem ćemo malo kasnije, okružen kipovim svetaca i svetica.

Naravno, nije uvijek imao današnji izgled. Nekada je bio livada koju je krasio drvored lipa, a okruživale su je zdanja vojne uprave i zdanja za stanovanje časnika. Lipe su tamo zasađene još 1756. godine, a dvije rastu tamo i danas. Osim izgleda, park je nekada imao i drugačiju funkciju: na travi su vježbali vojnici, a tamo su se skupljale krave prije nego bi ih pastir vodio na pašu…

Pravim gradskim parkom, u kojem se nalazio bunar, odnosno zdenac kod kojeg su žene iz okolnih sela prodavale svoje proizvode te klupe za odmor postaje 1883. godine. Stabla divljeg kestena, od kojih dio i danas krasi park, tamo su počela ‘živjeti’ 1889. godine. Lipe i divlji kesten samo su dvije od 40 vrsti drveća i grmlja.

Glazbeni paviljon, jedan od simbola parka ali i samog Bjelovara izgrađen je 1943. godine, na mjestu gdje je stajao zdenac. Projektirao ga je bjelovarski arhitekt Zdenko Strižić. Smatraju ga najvećim kamenim paviljon takve vrste u cijeloj Europi. Godine 2015. potpuno je obnovljen i obložen kamenom iz kamenoloma u zaleđu Trogira. Dio originalnog bračkog kamena od kojeg je izgrađen danas se čuva u Gradskom muzeju Bjelovar.

Upravo je središnji gradski park i glavno mjesto zbivanja Terezijane, najpoznatije bjelovarske manifestacije, koja je 1996. nastala kao posveta Mariji Tereziji, osnivačici grada. Riječ je o događanju koje uključuje kostimirane prikaze, glazbenike, različita kulturno-umjetnička društva iz bjelovarskog područja…

Središnji park u Bjelovaru nije jedina oaza zelenila u tom gradu.  Tu je, primjerice, i Spomen područje Borik. „Između Borika i centra grada smješten je Radićev trg s parkom kojeg resi divno grmoliko bilje i listopadna stabla, a koji se nerijetko naziva i ljubavnim parkom. Dašak svježeg zraka prije odlaska na put pronaći ćete i uz autobusni i željeznički kolodvor na Trgu kralja Tomislava. Šećući kroz grad proći ćete kroz još bezbroj malih parkova i drvoreda od kojih se posebno ističe Šetalište dr. I. Lebovića, drvored starih ponosnih platana i drugog drveća koje impresionira na prvi pogled“, navode na stranicama Bjelovara.

Predivan središnji trg, odnosno park, ali i sve ostalo zelenilo grada samo su neki od razloga koji zovu na posjet tom gradu. Taj grad prati glas jedno od najsrdačnijih u Hrvatskoj, krasi ga i epitet „grada sira“, a i jedan je od mlađih gradova u Hrvatskoj, u kojem danas živi više od 20 nacionalnih manjina. Nastao je 1756. godine odlukom carice Marije Terezije, a građen je po uzoru na talijanski Torino.

Prilikom posjete tom gradu jedna od stanica svakako bi trebao biti Gradski muzej Bjelovar, ali i Dom kulture, jednu od najljepših građevina u Bjelovaru, koja je u svojim začecima bila sinagoga. Bjelovar isto tako krasi i niz murala: potpisuje ih više od 240 uličnih umjetnika iz cijelog svijeta.