Dvije države već 100 godina ratuju zbog – torte! Zbog nje je umalo izbio međunarodni skandal, a u priču se upleo i kralj Charles

Riječ je o slavnoj Pavlovi, desertu koji Australija i Novi Zeland smatraju dijelom svog nacionalnog identiteta, a oko čijeg se podrijetla već desetljećima vodi pravi mali rat

Foto: Shutterstock

Postoje deserti koje svi vole i postoje oni zbog kojih se svađaju države. Pavlova pripada i prvoj i drugoj kategoriji. Naime, iza nježnog izgleda mnogima omiljene proljetne slastice krije se jedna od najvećih gastronomskih svađa na svijetu. Već gotovo sto godina Australija i Novi Zeland vode tihi, ali uporni rat oko jednog jednostavnog pitanja: tko je zapravo izmislio Pavlovu. Baš kao što se Bliski istok spori oko humusa, a Amerikanci i Nijemci oko podrijetla hamburgera, tako se i dvije susjedne zemlje na južnoj hemisferi nikako ne mogu složiti čija je ova slavna torta. Rivalstvo je toliko duboko ukorijenjeno da je odavno preraslo u dio nacionalnog identiteta.

KAD NAIZGLED OBIČAN DESERT POSTANE „DIPLOMATSKI INCIDENT“

Tijekom godina Pavlova je prerasla okvire običnog deserta i postala simbol prestiža i nacionalnog ponosa. Novi Zeland je nedavno čak simbolično objavio rat Australiji kada je jedna energetska kompanija postavila oglas u zračnoj luci u Aucklandu s porukom da je dom ondje gdje je Pavlova stvarno nastala. Australci nisu ostali dužni pa su društvene mreže ubrzo preplavili sarkastični i duhoviti odgovori.

Čak su i političari znali nehotice upasti u ovu slatku zamku. Kada je tadašnja novozelandska premijerka Jacinda Ardern stigla u Melbourne, u hotelskoj sobi dočekao ju je komplet za pripremu Pavlove, što je njezin partner u šali opisao kao mogući diplomatski incident. Ni britanski kralj Charles nije ostao po strani jer je, hvaleći australsku kuhinju, nesvjesno dotaknuo osinje gnijezdo kada je među nacionalne specijalitete ubrojio i Pavlovu tortu.

TORTA JE IME DOBILA PO RUSKOJ BALERINI KOJA JE ODUŠEVILA PUBLIKUU PO AUSTRALIJI I NOVOM ZELANDU

Naziv Pavlova gotovo sigurno potječe od slavne ruske balerine Anne Pavlove, koja je 1926. godine oduševila publiku na turneji po Australiji i Novom Zelandu. U to je vrijeme bilo uobičajeno jela nazivati po poznatim osobama, baš kao što je breskva Melba dobila ime po opernoj divi Nellie Melba. Zanimljivo je da tada nisu samo torte nosile Pavlovino ime jer su postojali i sladoledi, želei, biskviti i razni drugi deserti nadahnuti njezinom slavom. Ipak, jedino je meringa sa šlagom i voćem opstala i s vremenom postala desert kakav danas poznajemo pod imenom Pavlova.

STARA IDEJA U NOVOM RUHU

Ipak, sama ideja nije bila nova. Povjesničari hrane ističu da su velike meringe punjene kremom i voćem postojale u Europi već u osamnaestom stoljeću, osobito u Njemačkoj, Francuskoj i Engleskoj. Postojali su deserti poput vacherina, schäum torte i meringa torti koje se mogu pronaći u kuharicama gospođe Beeton još iz 1861. godine. Drugim riječima, ni Australija ni Novi Zeland nisu izmislili meringu, već su je preuzeli, prilagodili i dali joj novo ime.

TKO IMA PRVI PISANI TRAG?

Najstariji poznati recept koji nosi naziv pavlova potječe iz 1929. godine i objavljen je u časopisu New Zealand Dairy Exporter Annual. Iako je više nalikovao slojevitom francuskom kolaču, već je tada nosio to ime. Sljedeći važan novozelandski zapis pojavljuje se 1933. godine, dok Australija svoj prvi pavlovski trenutak veže uz 1935., kada je kuhar Bert Sachse u hotelu u Perthu osmislio desert za popodnevni čaj. Njegov je šef tada navodno rekao da je kolač lagan poput Pavlove. No kasnije se pokazalo da je Sachse možda samo prilagodio recept iz časopisa koji je, pomalo ironično, poslala čitateljica s Novog Zelanda.

HRSKAVA ILI MARSHMALLOW?

Ni danas se ne raspravljaju samo o podrijetlu nego i o tome kakva Pavlova uopće treba biti. Australci su skloniji čvršćoj i hrskavijoj verziji, dok Novozelanđani brane mekanu unutrašnjost nalik marshmallowu. Razlika se djelomično krije u sastojcima jer dodatak kukuruznog škroba čini sredinu mekšom i podatnijom. Ulogu ima i oblik, pa viša Pavlova zadržava mekoću u sredini, dok se niža peče ravnomjernije i postaje hrskavija. Rasprave se vode i oko voća jer je u Australiji gotovo nezamisliva bez marakuje, dok Novozelanđani inzistiraju na kiviju.

Danas Pavlova dolazi u bezbroj varijacija, od čokoladnih i veganskih do zamrznutih verzija, onih s karamelom i bananama, pa čak i onih s kavijarom. Bez obzira na to tko se smatra njezinim pravim vlasnikom, jedno je sigurno, rijetko koji desert izazvao je toliko emocija, ponosa i nacionalne strasti kao ova torta. Možda se Australija i Novi Zeland nikada neće složiti čija je Pavlova, ali svijet se ipak slaže u jednom, riječ je o jednom od najpoznatijih i najvoljenijih deserata ikada.

Pročitajte još