Ova namirnica osigurava čak 20 posto svih kalorija koje unese cijelo čovječanstvo: neki troše i po pola kilograma dnevno

Hrana je gorivo bez kojeg naš organizam ne bi mogao funkcionirati. Uostalom, većina nas jede barem tri puta dnevno, tako da je to tema kojom se bavimo svakodnevno, više puta dnevno. Svatko od nas ima svoja omiljena jela, okuse, recepte, a ono što jedemo jako se razlikuje od kontinenta do kontinenta. Čak i od zemlje do zemlje, pa i regija unutar iste države. No, koja se hrana najviše jede na svijetu? Koja to namirnica ne poznaje granice, kulturu, spol ni rasu? To je riža, najkonzumiranija hrana na svijetu. Godišnje se pojede 78,4 kilograma riže po glavi stanovnika ovog planeta!

Diljem svijeta za uzgoj riže se koristi 158 milijuna hektara površine. Glavni je izvor hrane u azijskim zemljama, ali se konzumira i u Europi, Americi, Australiji, nešto manje samo na afričkom kontinentu. Više od polovice svjetske populacije rižu koristi kao osnovnu namirnicu u prehrani, i to već stoljećima. Njezine su prednosti što je jeftina, zasitna i može se lako uzgajati u različitim klimatskim uvjetima. Koristi se u kozmetici i medicini, od nje se radi „papir“, a ima važnu ulogu i u vjerskim obredima.

I dok ju u Aziji obično jedu samo kuhanu, pa ju dodaju jelima od povrća, ribe ili mesa, u zapadnim zemljama ona je pretvorena u pravu delikatesu. Primjerice, najpoznatije jelo od riže, rižoto, Talijani su doveli do savršenstva i učinili jednim od svojih najpoznatijih specijaliteta. Mi ju pak, osim za rižoto, koristimo za brzi prilog nekom jelu, radimo rizi-bizi, dodajemo u variva, oblikujemo u kuglice, radimo desert kad ju skuhamo na mlijeku… Ova prekrasna i svestrana namirnica s razlogom je zasjela na vrh liste najkonzumiranije hrane na svijetu.

Popularnost riže nije slučajna: riječ je o kulturi koja je izuzetno prilagodljiva, hranjiva i dostupna. Jedan od glavnih razloga njezine rasprostranjenosti jest sposobnost uzgoja u različitim klimatskim uvjetima, osobito u toplim i vlažnim područjima Azije. Riža daje relativno visok prinos po hektaru, što je čini pouzdanim izvorom hrane za gusto naseljene regije. Osim toga, jednostavna je za skladištenje i može dugo trajati bez gubitka kvalitete, što je kroz povijest bilo presudno za preživljavanje zajednica.

Povijest uzgoja riže seže tisućama godina unatrag. Najstariji tragovi kultivacije pronađeni su u Kini, u dolini rijeke Jangce, gdje se riža uzgajala prije više od 9.000 godina. Iz Azije se postupno širila prema Indiji, jugoistočnoj Aziji i dalje prema Bliskom istoku. U Europu je stigla tek u antičko doba, zahvaljujući trgovini i osvajanjima, dok su je u Ameriku donijeli europski kolonizatori u 16. stoljeću.

S nutritivne strane, riža je bogata ugljikohidratima i predstavlja brz izvor energije. Neutralnog je okusa, pa se lako kombinira s različitim namirnicama i začinima, zbog čega je postala temelj brojnih kuhinja – od azijskih do afričkih i latinoameričkih.

Dakako, visoko na listi najkonzumiranijih namirnica našla se i pšenica, žitarica popularna diljem svijeta od koje se rade kruh i tjestenina. Godišnje se u prosjeku pojede 67 kilograma pšenice po stanovniku. Krumpiri su nešto manje rašireni, ali i njih svaki stanovnik pojede oko 32 kilograma na godinu, a puno se pojede i kukuruza i kasave, popularne u afričkim zemljama. Najpopularnije meso je piletina, od povrća se najviše jede rajčica, a najkonzumiranije piće bez konkurencije je mlijeko. Potrošnja i proizvodnja mlijeka, pokazuju noviji podaci, posljednjih su 30 godina u porastu i danas se godišnje konzumira 79,3 kilograma po stanovniku planete Zemlje.