Najkraća trajektna linija u Hrvatskoj traje samo 15 minuta! Tijekom kratke vožnje možete vidjeti misteriozni otočić

Najduža trajektna linija u Hrvatskoj povezuje Zadar, otoke Premudu, Silbu, Olib te grad Mali Lošinj na jednom od najljepših i najmirisnijih hrvatskih otoka. Vožnja traje sedam sati, a tijekom putovanja putnici imaju priliku doživjeti zaista nevjerojatne prizore… S druge strane, najkraća redovna brodska linija u Hrvatskoj prelazi samo 320 metara, vožnja traje tek tri minute, a spaja otok Krapanj s naseljem Brodarica pokraj Šibenika. No, znate li možda koja je najkraća trajektna linija u Hrvatskoj?

Hrvatska ima više od stotinu trajektnih i brodskih linija, a među njima se kriju i pravi rekorderi, od onih najdužih, koje traju i po nekoliko sati, do onih koje jedva da stignete doživjeti prije nego što završe. Jedna od takvih povezuje Biograd na Moru i Tkon na otoku Pašmanu. Iako traje svega petnaestak minuta, ova linija ima ključnu ulogu u svakodnevnom životu lokalnog stanovništva, ali i nudi iskustvo koje često iznenadi one koji se njome voze prvi put.

Zadarska županija, vjerovali ili ne, ima dvije specifičnosti kada je u pitanju pomorski promet. Prvo, u županiji plovi jedna od Jadrolinijinih najfrekventnijih linija na Jadranu, Zadar-Preko, i drugo, u županiji plovi i najkraća linija na Jadranu, ona koja spaja grad Biograd i otok Pašman, točnije mjesto Tkon, koji su međusobno udaljeni samo „milju i dva kabela” piše Slobodna Dalmacija.

Osim što je najkraća linija na Jadranu, ova trajektna linija ujedno je i jedna od najvažnijih jer značajno smanjuje vrijeme putovanja od otoka Pašmana od kopna. Udaljenost od svega nekoliko kilometara prelazi se za tek 15 minuta, zbog čega je mnogi doživljavaju kao svojevrsni „most na moru”. Za razliku od većine trajekata koji služe ponajprije turistima, ovdje je riječ o liniji koju mještani koriste gotovo svakodnevno, za posao, školu ili odlazak u nabavku.

Vozni red za trajektnu liniju između Biograda i Tkona, objavljen na službenim stranicama Jadrolinije, jasno pokazuje koliko je ova veza intenzivna i prilagođena svakodnevnom životu otočana. Prema rasporedu za 2026. godinu, trajekti prometuju tijekom cijele godine, s podjelom na izvansezonu, nisku i visoku sezonu, a broj polazaka značajno raste tijekom ljeta.

U srcu sezone, primjerice od početka srpnja do kraja kolovoza, trajekt iz Tkona polazi već u 5:30 ujutro, a posljednji polazak je u 22:00, dok iz Biograda zadnja vožnja ide u 22:30. Tijekom dana polasci su raspoređeni gotovo svakih sat vremena, pa ih može biti i do 15 ili više u oba smjera. U ostatku godine raspored je nešto rjeđi, ali i dalje vrlo frekventan, s otprilike 8 do 10 linija dnevno.

Tijekom kratke vožnje pogled će vam gotovo sigurno privući mali otočić Sveta Katarina, smješten neposredno nasuprot Biograda. Na njemu se i danas vide ostaci crkve posvećene sv. Katarini Aleksandrijskoj, svetici koja se slavi 25. studenoga, a čije je štovanje u ovom kraju imalo dugu tradiciju. Riječ je o jednostavnoj građevini koja je kroz stoljeća više puta obnavljana, ali je s vremenom napuštena i prepuštena propadanju.

Prema istraživanjima, crkva se okvirno datira u kasno romaničko i rano gotičko razdoblje, što znači da njezini počeci sežu nekoliko stoljeća unatrag. Već početkom 19. stoljeća na katastarskim kartama označena je kao ruševina, što govori da je tada već bila izvan funkcije, piše portal biograjski.com. Povijesni zapisi o otočiću i crkvi vrlo su rijetki, no poznato je da se u 16. stoljeću ovaj prostor povezuje s posjedima benediktinskog samostana sv. Kuzme i Damjana na Ćokovcu, što upućuje na to da je imao određenu važnost u to vrijeme.

Sama crkva bila je mala, jednobrodna građevina dimenzija oko 7,7 puta 4,4 metra, s polukružnom apsidom u unutrašnjosti i pravokutnim završetkom izvana. Građena je od lokalnog kamena, a zidovi su i danas mjestimice sačuvani do visine od nekoliko metara. Na njima se još mogu uočiti detalji poput prozorskih otvora, tragova žbuke i niša u unutrašnjosti, dok je izvorno pročelje s vremenom urušeno, vjerojatno zbog eksploatacije kamenoloma koji je na otočiću bio aktivan sve do sredine 20. stoljeća.

“Otok bez granica, otok sreće i radosti, otok malih ljudi velika srca, otok koji te izaziva, otok koji je i priroda smjestila tik uz srce, uz jedinstveni Galešnjak…” Opisa ovog hrvatskog otoka doista ne nedostaje. Turistička zajednica općine Pašman posjetitelje privlači upravo ovakvim slikovitim rečenicama, a kada se zagrebe malo dublje i spomenu brojne plaže i iznimno čisto more, prelijepi vidici, dovoljno mira za opuštanje, ali i niz aktivnosti u prirodi poput planinarenja, škrapinga ili bicikliranja, postaje jasno zašto se ovaj otok sve češće spominje kao jedna od najljepših i najopuštenijih destinacija na Jadranu.