Najveći otočni grad u Hrvatskoj u imenu, ironično, ima riječ mali! Nekad je bio pomorska sila, a danas živi u ritmu sunca i mora

Najveći otočni grad u Hrvatskoj u svom imenu, pomalo ironično, nosi pridjev „mali“. Možda ste već pogodili o kojem je mjestu riječ, a ako i niste, sljedeće rečenice će vas sigurno odvesti do odgovora. Smjestio se na jednom od najmirisnijih hrvatskih otoka, okružen ljekovitim i aromatičnim biljem, na otoku koji mnogi nazivaju pravim otokom vitalnosti i koji je već dugo poznat kao cijenjena lječilišna destinacija. Riječ je, naravno, o Malom Lošinju.

Mali Lošinj jedan je od prepoznatljivih simbola hrvatskog turizma, grad koji već stoljećima nosi reputaciju lječilišne oaze, ali i važnog brodograđevnog i pomorskog središta Jadrana. Ovaj otočni grad ujedno je i administrativno središte lošinjskog arhipelaga, koji čini skupina manjih naseljenih otoka poput Unija, Ilovika, Suska, Malih i Velih Srakana, uz niz razasutih nenaseljenih otočića. Prema posljednjem popisu stanovništva, u njemu živi oko osam tisuća stanovnika.

Grad Mali Lošinj se može pohvaliti s čak 2600 sunčanih sati godišnje, a prvi pisani trag o njemu datira iz 1398. godine, kada se spominje pod imenom Malo selo. U prošlosti je bio važno brodograđevno središte, pa je u 19. stoljeću ovdje djelovalo čak 11 brodogradilišta, dok je njegova trgovačka flota slovila za najjaču na Jadranu. Iako je s vremenom izgubio nekadašnju snagu u tim djelatnostima, Mali Lošinj i danas nosi titulu jednog od najpoznatijih mjesta za natjecanja u športskom podvodnom ribolovu. Njegovo ime otišlo je i izvan granica Zemlje, jer je po njemu nazvan i jedan asteroid.

Vizuru grada oblikuje zvonik župne crkve Rođenja Blažene Djevice Marije, koji se uzdiže iznad kamenih krovova i uskih ulica. U Malom Lošinju nalazi se i jedan doista poseban muzej, posvećen iznimnom arheološkom otkriću koje je privuklo pažnju cijelog svijeta. Riječ je o Apoksiomenu, najbolje očuvanom kipu te vrste na svijetu, pronađenom u lošinjskom podmorju 1997. godine. Ovaj brončani prikaz sportaša savršenih proporcija smatra se vrhunskim umjetničkim djelom iz razdoblja antičke Grčke i jednim od najvrjednijih nalaza u hrvatskoj kulturnoj baštini.

Simbol muzeja, koji dominira bijelom fasadom, su dva plava oka jer su oči jedini dio skulpture koji nije sačuvan. Kat po kat, prostoriju po prostoriju posjetitelj može doznati sve o ovom nevjerojatnom kipu, da bi se na kraju popeo do vrha i ugledao njega. Pogled na savršeno očuvani kip u prostoriji bijelih zidova trenutak je kad shvatite zašto je ovaj jedan eksponat zaslužio cijeli muzej.

Isto tako, u Malom Lošinju pronaći ćete, primjerice, i Miomirisni otočki vrt u kojem na oko 3500 četvornih metara raste više od 250 vrsta biljki, od kojih je 100 autohtono. Ideja o miomirisnom vrtu pojavila se u mislima vlasnice još kad je bila djevojčica, a priliku da ostvari san dobila je krajem 2003. Iznad njezine rodne kuće pojavila se mogućnost da uredi, u tom trenutku, zapušteno zemljište koje je bilo puno smeća. Gotovo dvije godine sadila je i uređivala, i vrt je napokon otvoren u ljeto 2005. godine. Iako već dugo postoji, mnogi posjetitelji ovog prekrasnog otoka još ne znaju za njega, no godišnje njegovim uređenim puteljcima ipak prošeta oko 4000 turista.

Vrt je podijeljen na nekoliko sekcija, od kojih je svaka posvećena određenoj vrsti bilja. Dok šetate “ulicom ružmarina”, “ulicom kadulje” ili “ulicom lavande” svakako od domaćice poslušajte priču o povijesti biljaka na Lošinju i vrstama koje vas okružuju. Sve je u vrtu posvećeno Mediteranu i njegovoj autohtonoj prirodi i običajima.

U okolici grada nalaze se i neke od predivnih plaža, primjerice Sunčana uvala ili pak Čikat, dok se jedan od najljepših pogleda na Mali Lošinj, more i okolne otoke pruža s tematskog vidikovca Providenca, udaljenog od Malog Lošinja deset minuta vožnje. Vidikovac se sastoji od poučne staze Apsyrtides i bara s pićem i lokalnim delicijama. Apsyrtides je staro grčko ime za cresko i lošinjsko otočje, a upravo će se ono rasprostrijeti pred vašim očima kad se smjestite za jedan od stolova u baru. Poučna staza duga je 300 metara i uključuje 28 interpretacijskih ploča s kojih možete doznati više o otočju, svakom pojedinom otoku arhipelaga i njegovim posebnostima.

Isto tako, posjet Malom Lošinju možete iskoristiti i za planinarsku avanturu, uspon na Osorčicu, na koju se, kao jedan od prvih turista-planinara popeo još 1887. godine austrougarski prestolonasljednik Rudolf Habsburg. Najviši je vrh Televrina, koji broji 588 metara, no najslikovitiji je nešto niži Sveti Mikula od 557 metara.