Matija je obišao pola svijeta i vratio se na obronke Papuka čiju prirodu čuva: “Imam ured od 336 četvornih kilometara”

Na posao znam doći i par sati ranije, samo da više vremena provedem u šumi. Već sam stoput dočekao jutro na Jankovcu i gledao kako se sunce odbija o slap Skakavac, ali i dalje me, uvijek iznova, taj prizor oduševi… Govori mi to kroz smijeh Matija Pospihalj, rendžer u Parku prirode Papuk. I potpuno ga razumijem. Od svih poslova koje je radio, a bilo ih je, kaže, svakakvih, današnji posao čuvara prirode daleko mu je najdraži.

A kad to kaže čovjek koji je bio na devetomjesečnoj ekspediciji preko svijeta, vidio šume, zalaske sunca i prirodne fenomene od Sibira, preko Rusije i Australije sve do Aljaske, te riječi imaju još veću težinu. Razgovarali smo s Matijom o njegovom zanimljivom poslu, iskustvima s putovanja svijetom, te ga zamolili da nam otkrije mjesta na Papuku koja vrijedi istražiti na sljedećem izletu!

Matija Pospihalj iz Orahovice veliki je zaljubljenik u Papuk i poznaje ga kao svoj džep. Ovaj 34-godišnjak svoj je posao iz snova, otkriva, dobio sasvim slučajno. Vješt je fotograf i snimatelj pa je za park radio neke fotografije i promotivne videe, a rendžere je upoznavao dok je radio u ugostiteljstvu na Jankovcu. „Gledao sam ih s divljenjem i razmišljao kako bi to divan posao bio,“ smije se. Prilika će mu se ukazati tek kasnije, nakon što se vratio s putovanja preko četiri kontinenta koje je trajalo punih 9 mjeseci.

I nije to bilo bilo kakvo putovanje. Matija je bio dio ekspedicije Giant World Tour Hrvoja Jurića koji je električnim biciklom prošao četiri kontinenta, na ruti dugoj više od 36.000 kilometara! „Takvo iskustvo čovjeku promijeni pogled na svijet, ali ga često na kraju vrati onome što je istinski vrijedno: prirodi, lokalnoj zajednici, jednostavnosti i stvarnim vrijednostima,“ kaže Matija.

Nakon povratka s ekspedicije, sjeća se, snimio je jedan prekrasan zalazak sunca na Papuku i napisao „nema zalaska kao onog kod kuće“. Tada je bio siguran da je Orahovica njegov dom, da želi stabilnost, a ubrzo se pojavio i natječaj za čuvara prirode na kojem je dobio današnji posao. Putovanja ga više nisu vukla, zasnovao je obitelj, uživa u mirnom životu, ali i svom jedinstvenom „uredu“.

„Iako nije baš istina da samo šetamo šumom, to srećom jest velik dio posla. Nikad ne bih mogao provoditi 8 sati u nekom uredu za stolom, pa u šali kažem da imam ured od 336 kilometara kvadratnih,“ kaže ovaj energični rendžer. Velik dio njegovog posla su edukacije, radionice, suradnja s drugim dionicima u parku prirode, ali posao je lijep, dinamičan i odvija se u zaista posebnom okruženju.

S obzirom na to da Papuk stvarno dobro poznaje, pitali smo Matiju koje bi izlete, lokacije i rute preporučio za izlet. Osim dobro poznatih mjesta, u odgovorima su se pojavila i neka koja nisu toliko razvikana, a zvuče fantastično.

„Ako netko prvi put dolazi na Papuk, svakako neka krene od Jankovca, izletišta koje ima planinarski dom, lijepu poučnu stazu i najljepši slap u ovom dijelu zemlje, naš Skakavac. S Jankovca, kojom god stazom da kreneš, za manje od dva sata možeš doći do najljepših vrhova na Papuku i staze su idealne čak i za one s manje iskustva,“ priča nam Matija.

Kao jednu od najljepših staza, koja je također prikladna za početnike, pa i obitelji, Matija navodi Nadzorničku stazu koja vodi od Slatinskog Drenovca sve do Jankovca. Svladava tek 200-tinjak metara nadmorske visine i duga je oko 4 kilometra, što znači da nije prenaporna. A prekrasna je i duž nje su postavljene poučne table na kojima se može više saznati o flori, fauni i geomorfologiji ovog jedinstvenog područja.

„Za iskusnije planinare prekrasna je staza preko Ivačke glave i samog vrha Papuk, najvišeg u parku. Ona je duga 17 kilometara i ima oko 900 metara visinske razlike. Ali ni ona nije preteška, pogledi su prekrasni, a jedan dio ide po grebenu kroz gustu bukovu šumu,“ opisuje Matija, a ja već gledam u kalendar i planiram kad bi mogla ubaciti put do Papuka.

Iako su staze na Papuku dobro obilježene i markacije su odlične, Matija ipak upozorava da je priprema potrebna jer na većem dijelu planine nema signala. Najbolje je koristiti papirnatu kartu ili skinuti GPS trag koji radi i offline. On preporučuje aplikaciju Sigurne staze s koje se karte mogu skinuti u mobitel i koristiti i bez internet veze. „Papuk nije visok ni prevelik, ali 96 posto parka prekriva šuma i nekome tko se izgubi svaki dio može izgledati isto. Zato se ipak dobro malo pripremiti,“ ističe Matija.

Papuk je raj i za istraživanje biciklom, staze oko Orahovice su, kaže Matija, predivne i samo u tom kraju ima ucrtano oko 200 kilometara staza. Rekreativci mogu unajmiti električne bicikle i s njima će bez problema svladati i više desetaka kilometara u danu, a vidjet će prekrasna mjesta koja će dugo pamtiti. „Područje Papuka nudi iznimno širok raspon doživljaja. Za nekoga će vrhunac biti Jankovac, kao prvi i najljepši susret s Papukom, za nekoga drugoga to će biti Rupnica, geološki fenomen koji pokazuje koliko je Papuk poseban i u europskim razmjerima. A na mnoge će sigurno najveći dojam ostaviti Ružica grad, gdje se priroda i povijest spajaju u gotovo filmski prizor,“ nabraja Matija samo dio ljepota koje ovaj slavonski park prirode krije.

Bilo da ste iskusniji planinar ili netko tko tek želi upoznati ovu divnu slavonsku planinu, program „Dan s rendžerom“ pružit će vam potpuno novu perspektivu ovog prostora. Kroz Matijine priče, interpretaciju mjesta kojima se prolazi, ali i neke gotovo nepoznate lokalitete, Papuk ćete upoznati kroz oči čovjeka koji tu planinu živi. „Papuk za mene nije samo mjesto rada. To je prostor koji svakodnevno obilazim, promatram, upoznajem i nastojim približiti ljudima na autentičan način,“ kaže Matija.

Kad vodi grupe u sklopu tog programa, najprije s njima utvrdi interese, razinu spremnosti i težinu rute, kao i vrijeme koje mogu izdvojiti. Vide se, naravno, i glavne atrakcije parka, ali Matija im otkriva i mjesta na koja će planinari teško sami naići. „Gljivarski park nevjerojatan je prostor, kao i Sekulinačka prašuma, prolazimo uz Rupnicu… Svakom tom mjestu kroz svoju priču dajem kontekst i približavam ljudima njihovu važnost i jedinstvenost,“ kaže rendžer.

Polako završavamo razgovor, a Matija se sprema za još jedan radni dan u svom zelenom uredu. Svijet je vidio, Orahovici i Papuku se vratio. I ne bi ih ni za što mijenjao. „Živimo u najsigurnijem dijelu svijeta, moje se dijete može slobodno igrati pred kućom i u šumi, voda je pitka, a ljudi gostoljubivi. Vani se pitaš hoće li te netko napasti, a ovdje vade čvarke i rakiju. Turistički potencijal Virovitičko-podravske županije, Orahovice i Papuka je ogroman i kroz svoje fotografije, videe i priče želim da ga svi, barem na tren, vide mojim očima,“ zaključuje Matija.