Najviši svjetionik na Jadranu napravljen je od jaja! Visok je 42 metra, a u njemu možete i prespavati

Ima nešto romantično u svjetionicima. Desetljećima su spašavali živote pomorcima, obično su na osamljenim i pomalo divljim lokacijama, a njihova arhitektura, u čijoj je osnovi praktičnost, istovremeno je prekrasna u svojoj jednostavnosti. Danas u Hrvatskoj postoji pedesetak svjetionika, a samo njih 16 ima posadu, odnosno svjetioničara, dok su ostali automatizirani. najviši među njima je svjetionik Veli Rat na Dugom otoku, koji se naziva i Punta Bjanka, visok 42 metra i poznat po specifičnoj boji iza koje se krije zanimljiva priča.

Najviše svjetionika u Hrvatskoj izgrađeno je u drugoj polovici 19. stoljeća, a tek krajem 20. stoljeća došlo je do automatizacije signalizacije i sve manjeg značaja svjetioničarskog posla. Svjetionik Veli rat izgrađen je 1849. godine, a domet njegovog svjetla je 22 nautike milje, odnosno oko 40 kilometara. Smješten je u bajkovitom okruženju uvale Čuna, a od centra Velog rata, najsjevernijeg mjesta na otoku, udaljen je tek tri kilometra.

Ono što ga, osim lokacije i visine, čini posebnim svakako je njegova neobična žuta boja. Legenda, koja se usmenom predajom prenosi s generacije na generaciju, kaže da je ta boja rezultat upotrebe čak 100.000 žutanjaka u uređenju fasade! Iako nema povijesne potvrde za ovaj podatak, on se prenosi s generacije na generaciju i danas je naveden na službenim turističkim stranicama otoka.

Svjetionik se može razgledati izvana, fotografirati, a ispred njega se nalazi ljuljačka na kojoj posjetitelji ne propuštaju napraviti vesele ljetne fotografije za društvene mreže. Oni najsretniji u njemu će i prespavati. Smještaj je, naime, moguć ali je potražnja velika i potrebno ga je rezervirati puno ranije. Ali doživljaj je zasigurno nenadmašan!

U njegovu dvorištu postoji i mala kapelica svetog Nikole, zaštitnika pomoraca, koju parovi često odabiru za romantična, intimna vjenčanja. U njoj je sačuvan Rimski misal iz 1869. godine. Svjetionik je dostupan automobilom, a njime upravlja državna tvrtka Plovput.

Otok kontrasta, oaza mira, mjesto prekrasne obale i šarmantnih gradića. Sve je to Dugi otok, koji krije neke od najljepših prirodnih fenomena na Jadranu. Svoje ime zaslužio je zbog duguljastog oblika, dug je 45 kilometara, a njegova je širina između 1 i 4 kilometra. Ovdje ćete pronaći park prirode Telašćica, strme litice, neke od najljepših plaža, tipična dalmatinska ribarska mjesta, slano jezero, prekrasni Sakarun, fascinantno Zmajevo oko i još mnogo, mnogo toga.

Dugi otok je dio zadarskog arhipelaga i do njega ćete iz trajektne luke Gaženica stići nakon dva sata vožnje. Trajekt pristaje u mjestu Brbinj, a za istraživanje otoka dobro je imati auto. Dugi otok idealno je odredište i za jednodnevni izlet iz Zadra i okolice, ali svakako preporučujemo da ostanete duže i bolje ga upoznate.

Neizostavna točka obilaska je Park prirode Telašćica. Proteže se na površini od oko 70 kilometara četvornih. Od toga oko 26 kilometara četvornih otpada na kopno, odnosno otoke, dok ostatak površine čini more. Jedna od posebitosti Parka prirode Telašćica definitivno su tamošnje ‘Stene’. One se ponekad uzdižu i 161 metar iznad plavetnila mora te se na pojedinim mjestima spuštaju u dubinu do 85 metara.

Taj ‘kompleks litica’, odnosno strmac nalazi se s vanjske strane uvale, a smatra se najistaknutijim strmcem na Jadranu. Osim Stena svojom se ljepotom ističe i slano jezero Mir, koje se nalazi s druge strane tih litica, a koje je nastalo nakon posljednjeg ledenog doba te je dugačko 900 metara. Neobičnošću se izdvaja i maleni otok Taljurić.

Na otoku je 11 naseljenih mjesta, a glavno je mjesto Sali. Ovaj šarmantni ribarski gradić sačuvao je pravi mediteranski duh, ribarsku tradiciju i malomišćansku opuštenost. Danas broji tek nešto više od 700 stanovnika, ali njegova povijest seže daleko u prošlost, sve do 10. stoljeća kad se prvi put spominje u pisanim dokumentima. Svih tih tisuću godina postojanja, Saljani su se bavili ribolovom i njegovali masline, a tu tradiciju brižno čuvaju i danas. O njoj svjedoče barke naslagane u luci, kao i stoljetne masline koje okružuju mjesto. Sve u Saliju miriše na autentičnost, tradiciju i povijest.

Od kulturne baštine, najznačajnija je župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije s raskošnim drvenim oltarom iz 17. stoljeća i natpisima na glagoljici. Tu su i crkvice sv. Roka i sv. Nikole, dok u saljskim poljima postoje ostaci tlocrta drugih kršćanskih crkava. Na samoj rivi nalazi se i saljska knjižnica i čitaonica, koja je postala središte kulturnih i društvenih zbivanja u mjestu, ali i na cijelom otoku. Tek nekoliko koraka od knjižnice nalazi se vjerojatno jedinstveno mjesto u Hrvatskoj: Linčarnica, odnosno mjesto za ljenčarenje. Uređeni je to kutak na malom trgu, jasno obilježen šarenim natpisom, na kojem je dozvoljeno sjesti, prileći, pustiti “vraga da odnese prišu” i zasluženo odmoriti.