Ovo malo mjesto u Istri ima tek nekoliko ulica i 200 stanovnika, ali i dovoljno zanimljivosti za čitav dan istraživanja

Kad se spomene bajna Istra, većina će prvo pomisliti na Rovinj, Poreč, Motovun ili slikovite obalne gradiće koji svake godine privlače tisuće posjetitelja. No unutrašnjost najvećeg hrvatskog poluotoka skriva niz manje poznatih mjesta koja pričaju jednako fascinantne priče. Jedno od njih je Kršan, ljepotan smješten u istočnom dijelu Terre Magice. Od Labina je udaljen svega devet kilometara, a leži na rubu nekadašnjeg Čepićkog jezera i podno moćne planine Učke. Samo povijesno naselje danas broji nešto više od 200 stanovnika, dok u čitavoj općini živi oko 2800 ljudi.

Iako se ne nalazi uz more, od Kršana do obale Plominskog zaljeva stiže se za desetak minuta vožnje. Upravo zbog tog položaja između Učke, Labina i Kvarnerskog zaljeva, stoljećima je bio važno prometno i strateško središte, a danas očarava impresivnim srednjovjekovnim kaštelom, bogatom kulturnom baštinom i glagoljaškom tradicijom.

Povijest Kršana usko je povezana s njegovim kaštelom, koji se prvi put spominje davne 1274. godine pod nazivom Castrum Carsach. Smješten na uzvisini iznad samog naselja, stoljećima je služio za nadziranje važnih putova koji su povezivali unutrašnjost Istre s Kvarnerom, a danas se smatra jednim od arhitektonski najvrjednijih istarskih utvrđenja.

Stari grad čuvaju obrambeni zidovi ovalnog oblika, a kroz dobro očuvana gradska vrata ulazi se u malo dvorište okruženo ostacima nekadašnjih stambenih i gospodarskih zgrada. Čitavim krajolikom dominira visoka kula, a u unutrašnjosti kaštela sačuvani su gotički portal iz 15. stoljeća i bunar na kojem je uklesana godina 1666. Unutar zidina nalazi se i župna crkva sv. Antuna Opata, obnovljena u baroknom stilu tijekom 18. stoljeća.

Kršan zauzima posebno mjesto u povijesti hrvatske pismenosti. Ondje je u 19. stoljeću pronađen jedan od prijepisa Istarskog razvoda, jednog od najvažnijih hrvatskih pravnih spomenika pisanih glagoljicom. Dokument svjedoči o razgraničenju posjeda u srednjovjekovnoj Istri te predstavlja vrijedan dokaz pismenosti i organiziranog života na ovim prostorima.

Glagoljaška tradicija u Kršanu bila je iznimno snažna. To dokazuju i vrijedni natpisi pronađeni u crkvi sv. Jakova na mjesnom groblju. A što se tiče povijesti ovog istarskog dragulja, ona nije bila nimalo mirna. U mjestu su se izmjenjivali brojni gospodari, među kojima se posebno ističe Juraj Karscheyner, koji je u kršanskom kaštelu živio u 16. stoljeću.

Taj bogati plemić bio je i ozloglašeni razbojnik koji je pod austrijskom zastavom pljačkao mletačke posjede. Budući da se Kršan tad nalazio na granici između austrijskih i mletačkih teritorija, njegovi upadi izazivali su velike probleme pa je za njegovu glavu bila raspisana nagrada od 1000 dukata. Kad su ga uhvatili, Mlečani su ga odveli u Kopar i osudili na smrt.

Zanimljiva je i sudbina posljednjeg vlasnika kaštela, grofa Giuseppea Tonettija iz Plomina. Zbog lijevih političkih uvjerenja prozvali su ga ”crvenim grofom”, a najviše je ostao zapamćen po podršci labinskim rudarima koji su 1921. osnovali Labinsku republiku, koja se smatra jednim od prvih antifašističkih pokreta u Europi.

Malo tko danas zna da se podno Učke nekoć prostiralo veliko Čepićko jezero. Bilo je dugo oko četiri, a široko dva i pol kilometra te bogato ribom, jeguljama i rakovima. No zbog čestih poplava i malaričnih komaraca talijanske vlasti isušile su ga 1932. Voda je kanalom preusmjerena prema Plominskom zaljevu, a jezersko dno pretvoreno u poljoprivredna polja.

Nedaleko od pitoresknog Kršana, uz obalu Plominskog zaljeva, nalazi se još jedna zanimljivost po kojoj je ovaj dio Istre poznat. Naime, u sklopu Termoelektrane Plomin uzdiže se dimnjak visok čak 340 metara, ponosni nositelj laskave titule najviše građevine u Hrvatskoj.

Ljeti se u Plomin Luci održava Ribarska fešta na Porte, večer ispunjena ribljim specijalitetima, lokalnim vinima i odličnom zabavom uz more. Ova manifestacija njeguje ribarsku baštinu kraja i pruža autentičan doživljaj mediteranskog načina života. U ljetnom programu ističe se i romantična večer u starom gradu Kršanu uz kantautora Brunu Krajcara. Jedinstveni ambijent srednjovjekovnog kaštela, intimna atmosfera i vrhunska glazba stvaraju nezaboravan doživljaj pod zvjezdanim nebom.

Među brojnim manifestacijama posebno mjesto zauzimaju Dani istarskog zvončića, posvećeni rijetkoj endemskoj biljci koja raste na području istočne Istre i Kvarnera. Njegovi nježni plavoljubičasti cvjetovi smatraju se jednim od botaničkih simbola ovog dijela poluotoka, a edukativni sadržaji, šetnje istarskim krajolikom i različita događanja u Kršanu podsjećaju na važnost očuvanja prirodne baštine.