Jezero koje zovu balkanski Lago di Garda jedno je od najstarijih na svijetu: dijele ga tri države, a iz njega ne otječe nijedna rijeka

Za Ohridsko jezero svi znaju. Ljudi hrle na njega iz svih krajeva Europe i jedna je od najpoznatijih atrakcija Sjeverne Makedonije. No samo nekoliko kilometra dalje nalazi se još jedno jezero, jednako lijepo, manje razvikano i mirno. To je Prespansko jezero, ili jezero Prespa, kojem zbog boje i slikovitosti strani mediji znaju tepati da je „balkansko jezero Garda“, ali bez gužve i visokih cijena. Jedno od najstarijih jezera na svijetu dom je brojnih fenomena i savršeno odredište za istraživanje i uživanje.

Tamnoplava voda, bijeli šljunčani žalovi, zelena brda i visoke planine iznad njih, a usred jezera nekoliko otoka između kojih se skrivaju male uvale. Prizor izgleda poznato, kao da je Italiji, no zapravo se nalazi 950 kilometara jugoistočno, piše njemački portal Travelbook koji Prespu naziva blizancem slavnog jezera Garda. No dok talijansko jezero posjećuju milijuni ljudi svake godine, ističu, na ovo balkansko dolaze uglavnom individualni putnici, planinari i promatrači ptica.

Prespansko jezero prostire se na oko 270 četvornih kilometara između Sjeverne Makedonije, Albanije i Grčke. Cijela obala je zaštićena, a oko jezera se nalaze tri nacionalna parka, po jedan u svakoj državi. Do njega se može doći iz sve tri zemlje, a svaka strana izgleda i funkcionira drukčije.

Ono što Prespu izdvaja od gotovo svih jezera na planetu nije veličina, nego starost. Prema NASA-inu Earth Observatoryju, Prespansko i susjedno Ohridsko jezero postoje najmanje milijun godina, a vjerojatno i dulje. Naime, većina jezera na Zemlji mlađa je od 18 tisuća godina i nastala je otapanjem ledenjaka na kraju posljednjeg ledenog doba. Geolozi tek tridesetak jezera na svijetu svrstavaju u kategoriju drevnih, a procjenjuje se da ih je samo dvadesetak preživjelo više od milijun godina. Jedno od njih je Prespansko jezero.

Ova golema vodena površina krije još jedan fenomen. Prespansko jezero nema nijednu rijeku koja iz njega izlazi. Nema izljev, nema kanal, nema odvod. A voda ipak nekamo mora otići. Ona propada kroz vapnenac Galičice i albanskog Mali i Thatë, putuje podzemnim kanalima i izbija 150 metara niže, u Ohridskom jezeru, kao snažni izvori kod manastira Sveti Naum i kod albanskog Tushemishta. Prema NASA-i, oko petina cjelokupne vode Ohridskog jezera dolazi upravo odozgo, iz Prespe.

Drugim riječima, dva jezera dijeli desetak kilometara zračne linije i jedna planina. Jedno je poznato, upisano na UNESCO-ov popis i puno turista. Drugo tiho stoji iznad njega i puni ga vodom. Fascinantno.

Otprilike dvije trećine jezera pripada Sjevernoj Makedoniji. Do obale se stiže zavojitim cestama iz Ohrida ili Resena, a najveća atrakcija leži usred vode. To je Golem Grad, jedini otok Sjeverne Makedonije, velik oko 18 hektara i okružen strmim liticama. Gotovo je potpuno prekriven bijelim kamenom, a važno je gnjezdilište brojnih ptica, među njima i pelikana. U gustoj šumi žive kopnene kornjače i nekoliko vrsta zmija, zbog čega je otok dobio nadimak Zmijski otok.

Za posjetitelje su još 2008. izgrađena tri pristaništa, a brodovi polaze iz sela Stenje i Konjsko, u pravilu uz dogovor unaprijed. Na otoku se nalaze i ostaci naselja koje je ondje postojalo od 4. stoljeća prije Krista, kao i crkva Svetog Petra iz 14. stoljeća s tragovima fresaka.

Od živahne Korče do jezera vozi se svega pola sata. Nema nebodera, nema šetnica, nema velikih trgovačkih ulica. Umjesto toga izmjenjuju se zaštićeni krajolici i mala tradicionalna sela od opeke, u kojima obitelji nude po nekoliko soba. Albanski Nacionalni park Prespa prostire se na više od 27 tisuća hektara. U njemu žive smeđi medvjedi, vukovi i divlje mačke, a od ptica i kudravi pelikan. Turističke infrastrukture gotovo da nema, pa se hrana i smještaj rješavaju unaprijed.

Iz sela Pustec brodovi lokalnih iznajmljivača voze na Maligrad, otok velik svega pet hektara koji izdaleka izgleda kao golema stijena usred vode. U njegovim vapnenačkim liticama nalazi se crkva Svete Marije, koju je, kako navode stručnjaci za putovanja koje citira Travelbook, još 1369. dao podići jedan plemić. Unutra su sačuvane freske čije boje i danas ostavljaju dojam, uz izložene arheološke nalaze.

Grčkoj pripada najmanji dio velikog jezera, ali i Malo Prespansko jezero južnije, plitko i obraslo trstikom. Na njemu se gnijezdi najveća kolonija kudravih pelikana na svijetu, prema podacima Društva za zaštitu Prespe oko 1400 parova, uz otprilike 700 parova ružičastih nesita. Usred Malog Prespanskog jezera leži otočić Agios Achillios. Do njega vodi dugi pješački most kroz trstiku i vodu, a na otoku, između starih kamenih kuća i životinja koje slobodno pasu, stoje ruševine bazilike iz 10. stoljeća.

Uz grčku obalu nalazi se i nekoliko napuštenih sela, uglavnom ispražnjenih tijekom grčkog građanskog rata četrdesetih godina prošlog stoljeća. Između zaraslih kuća, urušenih zidova i starih crkava još se dade naslutiti kako se ondje živjelo, a neka se mogu obići pješice ili s lokalnim vodičem.

Ima i druga strana priče. NASA je na temelju satelitskih snimaka utvrdila da je Prespansko jezero između 1984. i 2020. izgubilo oko sedam posto površine i polovicu volumena, najvjerojatnije zbog sve većeg crpljenja vode za poljoprivredu. Razina je u jednom trenutku bila više od osam metara niža nego krajem sedamdesetih.

U lipnju 2026. stigla je drukčija vijest. Razina se, nakon obilnih proljetnih oborina i pojačanog dotoka iz rijeka i podzemnih izvora, popela za oko 111 centimetara u odnosu na prosinac, na približno 841,98 metara. Bio je to prvi stvarni preokret nakon desetljeća. Jezero je i dalje više od pet i pol metara ispod referentne razine, pa stručnjaci upozoravaju da jedna kišna polovica godine ne poništava šezdeset godina gubitaka. Zbog toga je 2. veljače 2000. i nastao Prespanski park, prvo prekogranično zaštićeno područje na Balkanu, koje su zajedničkom deklaracijom proglasili premijeri triju država.