Na jednom hrvatskom otoku kmetstva su se oslobodili tek 1937., a crkva koja čuva uspomenu na taj dan upravo je zaštićena

Molat nećete naći na stranicama svjetskih magazina uz priče o Dubrovniku i Hvaru. Čak ga ni ljudi iz Hrvatske, ako su za njega i čuli, neće baš samouvjereno znati smjestiti na kartu Jadrana. No upravo zbog toga, ovaj je otok posebno mjesto: autentična dalmatinska atmosfera, više od 2500 sunčanih sati, lijepe plaže… A sve to bez turističkih gužvi. Možda nije za svakoga, ali za one koji vole mir na odmoru – savršeno. A ovaj nerazvikani otok u zadarskom arhipelagu krije i jednu zanimljivu povijesnu crticu, koja je ovih dana ponovo u središtu interesa. Naime, iako je kmetstvo u Hrvatskoj ukinuto 1848. godine, na Molatu se neka vrsta takvog podložnog odnosa zadržala sve do 1937. godine!

Tijekom 19. stoljeća kmetstvo je polako ukidano diljem Europe nakon pobuna seljaka i bitki koje su ih pratile. Francuska je feudalna prava ukidala tijekom revolucije 1789., Pruska je krenula s emancipacijom seljaka 1807., u Habsburškoj Monarhiji i Hrvatskoj presudna je bila 1848. Na Molatu se, međutim, jedna vrsta stare zemljišne podložnosti protegnula duboko u 20. stoljeće.

Nakon Prvog svjetskog rata u Dalmaciji su još postojali polufeudalni zemljišni odnosi, a njihovo je razrješavanje, prema pisanju Hrvatske enciklopedije, provođeno agrarnom reformom između 1919. i 1941. Molat je stoljećima bio povezan sa zadarskim crkvenim i plemićkim posjednicima, kojima je zemlja na otoku davana u zajam, a obrađivali su je, naravno, lokalni stanovnici. Iako u formalnom smislu nije bila riječ o kmetstvu, jer je ono ukinuto 89 godina ranije, stručni geografski rad o Molatu izričito navodi da su se 1937. otočani oslobodili „kmetstva i zadarskih zemljoposjednika“, a i sami stanovnici taj su odnos nazivali kmetstvom.

Koliko godina 1937. znači za Molat pokazuje i jedan detalj sa župne crkve Pohođenja Blažene Djevice Marije, koja je ovih dana proglašena kulturnim dobrom i bit će upisana na listu zaštićenih kulturnih dobara pod oznakom Z-8012. Sat i spomen-ploča na zvoniku župne crkve postavljeni su 1939. godine, u znak sjećanja na oslobođenje od kmetstva, a taj se taj trenutak na spomeniku opisuje jednostavno, natpisom „Bogu na slavu, selu na korist, mladima za primjer“.

Molatska župna crkva Pohođenja Blažene Djevice Marije nastajala je i dograđivala i različitim razdobljima od 15. do 19. stoljeća, no njezini su korijeni još stariji. Još je u srednjem vijeku na istom mjestu postojala manja crkva svete Marije, a sačuvani arhitektonski elementi pokazuju više faza gradnje, od kasnogotičkih preko renesansno-baroknih do klasicističkih intervencija.

U obrazloženju zaštite Ministarstvo kulture navodi i da je glavni oltar izrađen u Veneciji između 1725. i 1731. godine. Sam zvonik dodan je kasnije, njegova je gradnja dovršena 1932. godine, a visok je 27 metara. U župnoj crkvi na Molatu se, prema obavijesti na stranicama Zadarske nadbiskupije, svete mise održavaju svake nedjelje u 10:30.