Tri originalna djela Gustava Klimta možete vidjeti na svodu hrvatskog kazališta! Naslikao ih je kad su mu bile tek 22 godine

Sam spomen Gustava Klimta, nama odmah u sjećanje donosi njegovu poznatu sliku Poljubac, raskošne zlatne površine i ženski portreti koji danas postižu vrtoglave cijene na umjetničkom tržištu. Austrijski slikar jedan je od najprepoznatljivijih umjetnika u povijesti, a njegova djela čuvaju najvažniji svjetski muzeji i galerije. Međutim, puno je manje poznato da se dio njegova ranog stvaralaštva nalazi upravo u Hrvatskoj. I to na dosta neobičnom mjestu, visoko iznad kazališne publike koja je desetljećima dolazila gledati predstave, često i ne sluteći da se iznad nje nalaze originalna djela jednog od najvećih slikara svih vremena.

Riječ je o Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca u Rijeci, čija unutrašnjost čuva devet slika nastalih 1885. godine u radionici trojice mladih bečkih umjetnika. Kako navodi Muzej grada Rijeke, tri je naslikao Gustav Klimt, tri njegov mlađi brat Ernst, a preostale tri njihov prijatelj i suradnik Franz Matsch. U vrijeme nastanka tih djela Gustav je imao tek 22 godine i bio je daleko od slave koju će steći krajem stoljeća.

Rijeka je tada bila važna luka Austro-Ugarske Monarhije, grad koji se ubrzano gospodarski razvijao i želio reprezentativno kazalište dostojno svojeg položaja. Projekt je povjeren poznatom bečkom arhitektonskom uredu Fellner i Helmer, čiji su arhitekti projektirali desetke kazališnih zgrada diljem Europe. Za uređenje unutrašnjosti angažirali su slikarsku družinu poznatu kao Künstler-Compagnie, koju su činila upravo trojica mladih umjetnika.

Klimt je naslikao Svetu Ceciliju, Antonija i Kleopatru te Orfeja i Euridiku, tri kompozicije povezane s glazbom, kazalištem i antičkom mitologijom. Njihov izgled mogao bi iznenaditi one koji poznaju samo njegova najpopularnija djela. Nema karakterističnih zlatnih ornamenata ni dekorativnih površina po kojima će poslije postati slavan. Prevladavaju klasične figure, raskošne draperije i kompozicije oblikovane prema pravilima akademskog slikarstva.

Kako u stručnom radu o Klimtovim alegorijskim slikama u riječkom kazalištu objašnjava povjesničarka umjetnosti Irena Kraševac, riječ je o vrijednim primjerima njegova ranog stvaralaštva. Nastale su u razdoblju kada je Klimt još razvijao vlastiti umjetnički izraz, više od desetljeća prije osnivanja bečke secesije, čiji će postati jedan od najvažnijih predstavnika.

Slike su više od stoljeća bile smještene na svodu gledališta, iznad pozornice i svečanih loža, gdje su s vremenom pretrpjele brojna oštećenja. Godine 2018. preuzeli su ih stručnjaci Hrvatskog restauratorskog zavoda, a tijekom restauracije koja je trajala do 2020. otkriveno je da su izrađene temperom na platnu, a ne uljenim bojama, kako se dotad vjerovalo. Prema Muzeju grada Rijeke, riječ je i o prvim pojedinačno potpisanim djelima trojice umjetnika.

Nakon 136 godina slike su napokon postale dostupne za razgledavanje iz neposredne blizine. Godine 2021. predstavljene su na izložbi Nepoznati Klimt – ljubav, smrt, ekstaza u Muzeju grada Rijeke, a godinu poslije izložba je gostovala u zagrebačkim Klovićevim dvorima.

Koliko je riječ o važnom dijelu umjetničke povijesti, potvrđuje i monografija Put uspjehu – rani radovi Gustava Klimta, Franza Matscha i Ernsta Klimta, koju je objavio Muzej grada Rijeke. Autorica Deborah Pustišek Antić na više od 300 stranica istražila je njihov zajednički rad i važnost riječke narudžbe za umjetnički razvoj trojice slikara.

Nedugo nakon riječkog projekta dobili su i prestižnu narudžbu za oslikavanje bečkog Burgtheatra, a Gustav Klimt postupno je izrastao u jednog od najvažnijih europskih umjetnika. Njegove riječke slike tako danas predstavljaju dragocjen pogled u vrijeme kada je budući velikan tek započinjao karijeru. I dok se zbog njegovih najpoznatijih djela putuje u Beč i obilaze veliki svjetski muzeji, jedan dio priče o tome kako je sve počelo već se više od 140 godina nalazi u središtu Rijeke.