Dvorac na sjeveru Hrvatske uskoro se otvara za javnost: preživio je pljačku i veliki požar, a mještani su ga obnovili vlastitim rukama

Dvorac Feštetić u Pribislavcu nakon obnove vrijedne 6,6 milijuna eura uskoro ponovno otvara vrata, a posjetitelji će u njemu moći i prespavati

Foto: Ivan Klindić
Želim da mi Google češće preporučuje Putni Kofer

Dobro se sjećam svojih prvih knjiga. Bile su velikog formata, s debelim koricama i čvrstim listovima, a već su samim izgledom odavale dojam da se među njima krije neki tajni svijet. A tek onaj trenutak kada bih okrenula prve stranice i dječjim očima ugledala raskošne ilustracije dvoraca, njihovih tornjeva, šiljastih prozora i bogato ukrašenih pročelja! Sve mi je to izgledalo toliko nestvarno da nisam mogla ni zamisliti da takve građevine zaista negdje stoje. Tek sam kasnije shvatila koliko su bajke inspirirane stvarnošću. Jedan takav dvorac, kao preslikan iz stare slikovnice, nalazi se u Međimurju, svega nekoliko kilometara od Čakovca. Riječ je o dvorcu Feštetić u Pribislavcu, koji se nakon velike obnove uskoro ponovno otvara posjetiteljima.

NAKON OBNOVE VRIJEDNE 6,6 MILIJUNA EURA DVORAC USKORO OTVARA VRATA

A njegova je povijest jednako zanimljiva kao i arhitektura. U njemu je dvaput odsjedao car Franjo Josip I., održavali su se raskošni balovi, a poslije su u istim prostorijama generacije djece učile čitati i pisati. Preživio je pljačke, veliki požar i brojne preinake, a posljednjih je godina bio prazan, nakon što se Osnovna škola Vladimira Nazora 2020. preselila u novu zgradu. Međimurska županija potom je pokrenula obnovu vrijednu približno 6,6 milijuna eura. Radovi su započeli u siječnju 2025., a prema zadnjim informacijama privedeni su kraju te se otvorenje očekuje početkom prosinca.

Obnovljeni dvorac postat će interpretacijski centar posvećen povijesti Feštetića, tradiciji i gastronomiji Međimurja. U podrumu će se održavati kulinarske radionice, u prizemlju predstavljati stari recepti i razvoj međimurske kuhinje, a dio postava bit će posvećen Mariji Palfi, posljednjoj poznatoj kuharici obitelji Feštetić. Na prvom katu posjetitelji će upoznati povijest dvorca, a predviđeni su i sadržaji za djecu, kulturna događanja te sobe za smještaj gostiju. Posebno mi je zanimljivo što će se ovdje moći i prespavati, baš kao što su to nekada činili ugledni gosti ove plemićke obitelji.

FEŠTETIĆI SU STARI POSJED PRETVORILI U RASKOŠNU NEOGOTIČKU REZIDENCIJU

Ipak, da bismo razumjeli kako je sve počelo, moramo se vratiti u vrijeme kada dvorac još nije imao današnji izgled. Još u doba Zrinskih ondje je stajao vlastelinski dvor s gospodarskim zgradama i vrtovima. Posjed je poslije pripao obitelji Althan, a 1791. međimursko vlastelinstvo kupio je grof Juraj Feštetić de Tolna. Njegova je obitelj tijekom 19. stoljeća odlučila preoblikovati stari posjed, a sudeći prema rezultatu, očito nije težila skromnosti.

Dvorac je dobio asimetričan tlocrt, šiljaste prozore, kamene ukrase, erkere i visoki toranj koji je postao njegov zaštitni znak. Premda podsjeća na srednjovjekovnu utvrdu, bio je zamišljen kao udobna plemićka rezidencija, okružena perivojem, vrtovima i fontanama. Ako je vanjština bila dojmljiva, unutrašnjost je, prema povijesnim opisima, bila još raskošnija.

U DVORCU JE DVAPUT ODSJEDAO CAR FRANJO JOSIP I.

U prizemlju se nalazila plesna dvorana čiji su zidovi i strop bili obloženi rezbarijama od orahovine i hrastovine. Budući da je grof bio strastveni lovac, među ukrasima su se nalazili prikazi medvjeda, veprova i srna. Prostor su grijale velike kaljeve peći, a dvorac je bio pun vrijednog namještaja i umjetnina. Ovdje su se okupljali pripadnici aristokracije, a car Franjo Josip I. odsjeo je čak dvaput, 1887. i 1896. godine.

Ta je raskoš, međutim, početkom 20. stoljeća počela nestajati. U nemirima 1918. opljačkan je vrijedan inventar, a 1941. dvorac je zadesio požar. Tijekom povlačenja jugoslavenske vojske građevina je zapaljena, pri čemu je uništen velik dio unutrašnjosti, uključujući plesnu dvoranu. Budućnost nekadašnje rezidencije tada je izgledala prilično neizvjesno.

MJEŠTANI SU OBNAVLJALI DVORAC KAKO BI U NJEMU OTVORILI ŠKOLU

Tu priča dobiva jedan meni posebno drag obrat. Mještani Pribislavca nakon rata odlučili su oštećeni dvorac pretvoriti u školu. Obnova je započela 1946., a početna sredstva prikupili su čak i prodajom stare zidane ograde te kestena iz perivoja. Postupno su uređivali učionice, hodnike i stanove za učitelje. Tako su u prostorijama u kojima su se nekoć održavali grofovski balovi desetljećima odrastale generacije školaraca.

A dio starog svijeta sačuvan je i izvan dvorca. U perivoju raste magnolija, jedna od onih koje je u 19. stoljeću zasadio grofov vrtlar Andrija Krznarić. Zaštićeno stablo tijekom najnovije obnove nadahnulo je umjetnički reljef i oslikavanje zida ispod tornja, koje potpisuje Rusa Trajkova. Posebno je lijepo što je i taj komadić nekadašnjeg vrta pronašao mjesto u novom životu dvorca.

Pročitajte još