Sadnja drveća u gradovima doslovno vam može spasiti život! Zato će ih do 2030. u Europi biti tri milijarde više
Drveće je izuzetno korisno za okoliš i ljude. Stabla pročišćavaju zrak, stvaraju hlad i smanjuju temperaturu, potiču bioraznolikost… I dok su šume, planine i parkovi mjesta gdje je priroda ostala koliko-toliko očuvana, najveći su izazov urbana područja na kojima su asfalt i visoke zgrade uvelike istisnule zelenilo. Zato je urbano pošumljavanje, sadnja stabala u gradovima, postao jedan od prioriteta ovog stoljeća. Lisabon, glavni grad Portugala, odlučio je zato za svako staro stablo posaditi dva nova!
U LISABONU I GRAĐANI MORAJU SADITI DVA STABLA ZA SVAKO SRUŠENO ILI OSUŠENO
Ova je odluka prije otprilike godinu dana ušla u službene gradske dokumente Lisabona. Ona propisuje da grad na javnim površinama svako srušeno, bolesno ili mrtvo stablo mora ukloniti, i što bliže njegovoj lokaciji posaditi dvije mlade sadnice. Isto je propisano i građanima. Oni se prije sadnje moraju obratiti gradskim vlastima ako žele posaditi neke nove vrsta grmlja ili drveća kako bi dobili dozvolu. Naime, ne može svatko saditi što mu padne na pamet, već se potiče sadnja otpornijih vrsta koje su prikladnije za grad i bolje podnose klimatske promjene.
CILJ EUROPSKE UNIJE: DO 2030. POSADITI TRI MILIJARDE NOVIH STABALA
Nije Lisabon jedini koji se uhvatio u koštac s gorućim problemom. Talijanski grad Milano odlučio je da će do 2030. godine na svom području posaditi tri milijuna novih stabala, a Pariz panira posaditi četiri nova gradska parka u blizini velikih znamenitosti. Ambiciozni plan postavila je i Europska Unija u svojoj Strategiji. Plan je do 2030. smanjiti emisiju ugljičnog dioksida za 55 posto, a do 2050. biti klimatski neutralna. Jedan od načina na koji to planiraju postići je i sadnja tri milijarde novih stabala na području Unije do 2030.
IZAZOV JE POSTAO PRONAĆI LOKACIJE ZA SADNJU NOVIH STABALA
Od Madrida do Berlina, Pariza do Budimpešte, znanstvenici i gradske vlasti se slažu da je drveće ono što može život u gradovima učiniti ugodnijim. No betonski pločnici, visoki neboderi, povijesni trgovi i podzemni parkinzi nisu baš povoljno okruženje za drveće, te vlasti imaju poteškoće s dodatnim sadnjom. Činjenica je da većina gradova ima puno manje zelenila danas nego prije sto godina.
U NEKOLIKO DESETLJEĆA GRADOVI SU OSTALI BEZ 10 POSTO SVOJEG ZELENILA
Prema podacima Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj, broj stabala u mnogim europskim gradovima posebno brzo opada od devedesetih. Neki od velikih gradova izgubili su u trideset godina i do 10 posto svojih zelenih površina. Djelomično je to zbog činjenice da su stabla s kraja 19. i početka 20. stoljeća došla do kraja svog životnog vijeka, no razlog je zasigurno i stvaranje mjesta za nove zgrade i parkirališta na mjestima koja su nekad bila zelena.
NIŽA TEMPERATURA DOVELA BI DO MANJE POTROŠNJE ENERGIJE U GRADOVIMA
Nema sumnje, sadnja drveća u gradovima najbolje može pomoći suzbiti posljedice klimatskih promjena. To čini stvaranjem kisika, pohranjivanjem ugljičnog dioksida, ali i neizravno, hlađenjem urbanih područja zbog kojeg se smanjuje potreba za energijom. Uz to, stabla imaju i brojne povoljne posljedice na stanovništvo jer osiguravaju bolju kvalitetu zraka, smanjuju stres zbog vrućine i poboljšavaju mentalno i fizičko zdravlje ljudi.
VEĆI BROJ STABALA SPRIJEČIO BI SMRTI OD TOPLOTNIH UDARA LJETI
Jedno je istraživanje pokazalo i da sadnja više drveća u gradovima može smanjiti broj smrti od toplotnog udara. Povećanje pokrivenosti drvećem s trenutnog europskog prosjeka od 14,9 posto na 30 posto može smanjiti temperaturu u gradovima za 0,4 stupnja. A ta bi razlika mogla smanjiti broj smrti uzrokovanih vrućinom za čak 39,5 posto! Pokazalo se da bi se od 6.700 preranih smrti zbog vrućine, koliko ih je bilo 2015. godine, njih 2.644 moglo spriječiti da su gradovi imali više stabala.
