Čudesno, modro srce planeta o kojem znamo tako malo: more je fascinantni živi organizam bez kojeg ne bi bilo ni nas

Foto: Unsplash

More. Ta magična tekućina koja život znači, koja nas privlači poput magneta i dokazano dobro djeluje na naše tijelo i um. Morska voda prekriva gotovo tri četvrtine površine Zemlje, a o svemu onom što se skriva ispod do danas se vrlo malo zna. Danas postoje različita imena za oceane i mora, ali tehnički, sve je to jedna morska površina koja se razlijeva po planeti i uvlači se i u najmanje zaljeve i uvale. Zato izreka “Stavi prst u more i povezan si s cijelim svijetom” ne može biti točnija! U nastavku doznajte zanimljivosti o moru i oceanima i fascinantne činjenice o plavetnilu koje svi obožavamo.

ČAK 80 POSTO ŽIVOTA NA PLANETI ZEMLJI NALAZI SE ISPOD POVRŠINE MORA, A POZNAJEMO TEK 10 POSTO MORSKIH VRSTA

Znanstvenici procjenjuju da se oko 80 posto života na planeti, životinja i biljaka, nalazi ispod površine oceana. Registrirano je oko 250.000 morskih vrsta, ali pretpostavlja se da je to tek 10 posto svih živih bića koja žive u morima i oceanima. Nove morske vrste otkrivaju se svakodnevno! Iako zasluge za svjež zrak i kisik obično pripisujemo drveću, činjenica je da većina kisika u našoj atmosferi dolazi od oceana i morskih biljaka. Samo su fitoplanktoni, sićušni fotosintetski organizmi koji žive u moru, odgovorni za polovicu kisika na Zemlji. A to je više od svih tropskih prašuma zajedno!

POD MORAM JE STALNA BUKA! DOLJE SE NALAZI I NAJDUŽI PLANINSKI MASIV NA ZEMLJI

Najveća planina na svijetu nalazi se ispod površine mora, kao i najveći broj vulkana. Srednjeoceanski greben kontinuirani je niz podvodnih vulkana koji se proteže u dužini od 65.000 kilometara. To je gotovo 10 puta više u odnosu na nadmorski planinski masiv Ande. Na najdubljim dijelovima, voda je na dnu oceana jako vruća. Hidrotermalni otvori ispuštaju vodu zagrijanu i do 400 stupnjeva Celzijevih.

Unatoč vrućini, oko njih postoje različiti ekosustavi koji su se adaptirali na te uvjete. I suprotno onom što se obično misli, dno oceana je vrlo bučno mjesto. Znanstvenici koji su ga proučavali otkrili su da je dolje stalna buka, tutnjava dalekih potresa, glasanje kitova i riba, škljocanje rakova…

MORE JEST VODA, U KOJOJ JE OKO 3,5 POSTO SOLI. NO NAJSLANIJA MORA IMAJU SALINITET OD ČAK 35 DO 41 POSTO!

Čini se da je Hrvatska, odnosno njezino obalno područje, jedini dio svijeta u kojem se tvrdi da more – nije voda. Naime, prema klasifikaciji i opće prihvaćenoj definiciji, oceani i mora su slana voda. Morska voda se sastoji od 96,5 posto vode, 2,5 posto soli i manjih količina drugih tvari, minerala, anorganskih i organskih materijala i čestica. Ovisno o dijelu svijeta, postotak soli u moru se može razlikovati. Prosječni salinitet je 3,5 posto, a primjerice Mrtvo more i Crveno more, najslanija mora na svijetu, imaju udio soli od 35, odnosno 41 posto.

KAD BI SE SOL IZ OCEANA RAVNOMJERNO RASPOREDILA PO POVRŠINI ZEMLJE, FORMIRAO BI SE SLANI SLOJ OD 150 METARA

Kad bi se sol iz oceana i mora mogla ukloniti i ravnomjerno rasporediti po zemljinoj površini, na cijeloj bi se planeti formirao sloj soli deblji od 150 metara, što je prosječna visina poslovne zgrade od 40 katova. No, otkud uopće sol u moru? Morska (oceanska) sol prvenstveno dolazi iz stijena na kopnu i otvora na morskom dnu. Osim soli, u moru se nalazi 37 od 50 “kritičnih” minerala. Taj se naziv odnosi na minerale koji, prema definiciji, imaju “značajnu ulogu u nacionalnoj sigurnosti, gospodarstvu, razvoju obnovljive energije i infrastrukturi.” Neki od minerala pronađenih u oceanu uključuju antimon, kobalt, litij, mangan i titan .

OCEANI I MORA SU SRCE PLANETA, U KOJEM SE U SVAKOM TRENUTKU NALAZI 5,25 TRILIJUNA KOMADA NAŠEG PLASTIČNOG OTADA

Ako Zemlju zamislimo kao tijelo čovjeka, ocean je po mnogočemu njezino srce. Oceanske struje cirkuliraju vitalnu toplinu i vlagu diljem svijeta, slično ljudskom krvožilnom sustavu. Manje od 10 posto svjetskih oceana je mapirano i istraženo. Nevjerojatno je, ali ljudi danas znaju više o fizičkim i kemijskim svojstvima svemira nego o dubokim oceanskim područjima na vlastitoj planeti. 

I za kraj, manje zabavne, više zabrinjavajuće činjenice. Procjenjuje se da svake godine u mora i oceane uđe 8 milijuna tona plastike. U ovom trenutku, procjenjuje se, u oceanima i morima se nalazi 5,25 trilijuna komada plastičnog otpada. Od toga, 269 000 tona otpada pluta, a 4 milijarde mikrovlakana po četvornom kilometru je ispod površine. Čak 70 posto našeg otpada tone u oceanski ekosustav, 15 posto pluta, a 15 posto završava na našim plažama.

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

Objavu dijeli ザ・ヒューメイン・リーグ・ジャパン (@humaneleaguejapan)

Pročitajte još