“Divlji” biser juga Hrvatske našao se na listi najljepših tajnih otoka u Europi: ima samo jedan hotel

Zaboravite automobile, gužvu, glasne zabave i istražite udaljene arhipelage i otoke na kojima vladaju mir i sporiji ritam života. Tim riječima prestižni turistički magazin Conde Nast Traveller predstavlja svoj izbor najljepših “tajnih otoka” u Europi, a visoko na listi našao se i jedan hrvatski biser. U njihov se opis savršeno uklopilo Lastovo, od obale najudaljenije hrvatsko otočje, koje list opisuje kao mjesto za povratak prirodi, uživanju u mirisima šume, pješačenje i uživanje u mirnim uvalama.

Lastovsko otočje od 2006. godine ponosno nosi status parka prirode, a nalazi se, piše list, negdje na pola puta između juga Dalmacije i sjevernog dijela talijanske pokrajine Apulija. Ovaj arhipelag čini 46 otoka, otočića i hridi, obala je vrlo razvedena, a prostire se na kopnenoj površini od 53 četvorna kilometra i 143 četvorna kilometra morske površine.

“Lastovo je daleko od poznatih hrvatskih party otoka. Ovdje se radi o povratku prirodi; 70 posto površine otoka prekriveno je šumom. Udahnite topli miris alepskih borova i istražite splet pješačkih staza koje se križaju od sela u unutrašnjosti do obale. Popnite se do sela Lastovo, gdje vas niz uličica prepunih cvijećem vodi pored starih kamenih kuća,” piše, među ostalim, Conde Nast Traveller i dodaje kako putnici moraju probati lokalno vino maraština i uživati u lokalnim specijalitetima u nekoj od odličnih konoba. Dodatno navode da otok, iako nije malen, ima samo jedan hotel i da vožnja iz Splita trajektom traje satima.

Cijelo lastovsko otočje je zaštićeno područje rajske ljepote i kristalno plavog mora te je idealno mjesto za bijeg od ubrzanog života, stresne realnosti i gradske vreve. Ovdje kraljuju mirisi prirode i tišina koju prekidaju samo zvukovi valova, a noću ćete jasno vidjeti čak i najudaljenije zvijezde te Mliječnu stazu.

Uzbudljiva i prastara povijest Lastova uklesana je i zapisana u mnogim arheološkim ostacima čijoj se ljepoti i danas možemo diviti kada kročimo na lastovsko otočno tlo. Obiteljske kuće iz davnog 15. stoljeća, ukrašene lastovskim fumarima i sularima, pričaju zgode iz davno prošlih vremena čiji se duh itekako još uvijek osjeća. Stari karakteristični dimnjaci, tzv. fumari simbol su Lastova te drevni ukrasi kuća od kojih niti jedan nije isti, a svaki je od njih originalan i lijep u svojoj neobičnosti.

Koliko je bogata kulturna i povijesna baština ovog otoka svjedoče stare crkvice razasute po cijelom otoku. One su obavijene lastovskim skalinadama, kamenim stepenicama koje jasno daju do znanja da se nalazimo u srcu Mediterana.

Staro srednjovjekovno naselje Lastovo smjestilo se na strateškoj poziciji između mora i plodnih polja, a na brdima koje ga okružuju nalaze se vidikovci koji prate svaki korak života. Ovo čarobno mjesto neodoljive ljepote i amfiteatralnog oblika jedino je naselje na otoku koje nije u neposrednoj blizini mora. Ovdje su mnoge kamene kuće dobro očuvane, a kroz njihovu arhitekturu i cjelokupan izgled možemo prepoznati nekadašnju feudalnu raslojenost društva.

Lastovsko otočje obiluje prirodnim potencijalom i ljepotama, a plodna polja, guste šume, strme obale i podvodne špilje samo su neke od njih. Zapadno otočje i otok Sušec te Donji i Gornji škoji dio su prostranstva koji čini svjetski prepoznati Park prirode, a uz Mljet nose titulu najšumovitijih otoka na Jadranu. Strme i stjenovite obale izazivaju strahopoštovanje prema moćnoj i predivnoj prirodi, posebice kada ugledate nestvarno bistro i tirkizno more, a ta je idilična scena uvijek popraćena mirisima mediteranskog bilja, posebice smilja i borova.

Nevjerojatan morski svijet ovog zaštićenog područja raj je za ronioce, a prekrasne staze privlače strastvene šetače i bicikliste. Oni koji stignu do Huma, najvišeg vrha na otoku, priuštit će si spektakularan pogled na beskrajno more, sramežljive uvale i šumovite brežuljke. Na otoku Lastovo smjestilo se nekoliko sela od kojih se neka skrivaju u uvalama na sjevernoj strani otoka, a jedno je selo, Skrivena Luka, okrenuto prema otvorenom moru.