RADIMO PREVIŠE!
Aktualnosti
Polarni medvjedi ponovno se okupljaju u Kanadi – i možete ih gledati uživo na YouTubeu
Svake jeseni stotine polarnih medvjeda vraćaju se u Churchill, najsjeverniju kanadsku luku poznatu i kao “svjetsku prijestolnicu polarnih medvjeda”. Tamo čekaju da se u zaljevu Hudson stvori morski led. Gladni medvjedi poste već mjesecima pa željno iščekuju priliku da ponovo love svoju omiljenu hranu: prstenaste tuljane.
VIDEO STREAMOVI PRIKAZUJU POLARNE MEDVJEDE U KANADI KOJI TUMARAJU, DRIJEMAJU, TRAŽE HRANU…
Da bi promatrali ove veličanstvene morske sisavce, ljubitelji divljih životinja ne moraju ići do prohladne Kanade. Naime, neprofitna organizacija za očuvanje polarnih medvjeda, Polar Bears International (PBI), nudi priliku ljudima diljem svijeta vidjeti ih putem video prijenosa uživo. Videi prikazuju ogromnu surovost kanadske tundre, kao i razne medvjede koji tumaraju, drijemaju, valjaju se u snijegu, tražeći zalogaje i, povremeno, zaigrano se hrvaju jedni s drugima.
Do 5. studenog 2022. traje i ”Tjedan polarnog medvjeda”, godišnja proslava svega onoga što je povezano s krznenim arktičkim životinjama. PBI je osmislila ovaj godišnji događaj kako bi podigli svijest o financiranju polarnih medvjeda, koji se suočavaju s bezbrojnim prijetnjama klimatskih promjena i drugih ljudskih aktivnosti. Osim prijenosa uživo, aktivnosti ”Tjedna polarnog medvjeda” uključuju razgovore sa stručnjacima i istraživačima.
NAJVEĆA VRSTA MEDVJEDA NA SVIJETU
“Volimo dijeliti Arktik sa svima tijekom Tjedna polarnog medvjeda, razgovarati s ljudima diljem svijeta o njima i njihovom jedinstvenom ekosustavu”, izjavila je Alysa McCall, znanstvenica PBI-a i direktorica odjela za zaštitu prirode te je dodala kako čak i izdaleka možemo zaštititi ove predivne životinje.
Polarni medvjedi, najveća vrsta medvjeda na svijetu, pravi su stručnjaci za more – čak i njihovo latinsko ime, Ursus maritimus, odražava njihovu snagu u vodi i oko nje. Mogu plivati brzinom do šest milja na sat, a njihova masna dlaka prirodno odbija kapljice vode. Debeli sloj tjelesne masti omogućuje im život u hladnim, vjetrovitim arktičkim i subarktičkim regijama svijeta.
Znanstvenici su identificirali 19 različitih subpopulacija polarnih medvjeda – i novu 20. skupinu – koja živi u mjestima poput Kanade, Aljaske, Rusije, Grenlanda i Norveške. Sve u svemu, u divljini je ostalo otprilike 26 000 medvjeda, iako je istraživačima vrlo teško dobiti točan broj zbog jedinki koji žive u udaljenim područjima, prema PBI-u.
Međunarodna unija za očuvanje prirode klasificira polarne medvjede kao “ranjive” zbog rizika od bušenja nafte i plina, turizma, komercijalnog razvoja, pomorskog prometa, promjena staništa i zagađenja.
UPOZORENJE ZBOG KLIMATSKIH PROMJENA
Klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem posebno su problematične za polarne medvjede koji se oslanjaju na morski led u lovu na tuljane i drugi plijen. Kako globalne temperature rastu, morski led se topi sve ranije u proljeće i formira kasnije u jesen, prisiljavajući medvjede da ostanu duže na kopnu bez lakog pristupa kaloričnoj hrani.
Ne samo da medvjedima postaje sve teže loviti na kopnu, nego zbog ovog trenda postoji i veća vjerojatnost da će se susresti s ljudima, što može biti loša vijest za obje vrste. Na primjer, nedavna studija pokazala je da polarni medvjedi provode sve više vremena tražeći hranu po deponijama smeća u sjevernim zajednicama.
Jedenje smeća štetno je za zdravlje medvjeda, a njihova blizina na područjima naseljenim ljudima može uzrokovati probleme u javnoj sigurnosti. Polarni medvjedi napadali su ljude, a upravitelji divljim životinjama morali su eutanazirati medvjede kako bi zajednice bile sigurne.
Prema jednom scenariju, ako ljudi ne uspiju zaustaviti napredovanje klimatskih promjena, polarni bi medvjedi mogli potpuno nestati do 2100. godine.