Na jednu od najposebnijih polnoćki u Hrvatskoj ljudi će satima hodati do vrha planine: tradicija traje već više od 90 godina

Polnoćka na Sljemenu posebno je iskustvo: brojni vjernici stižu pješke, a nakon mise procesija ide do šumarskih jaslica. Tradicija traje već više od 90 godina!

Foto: Shutterstock

Diljem Hrvatske brojni će vjernici noćas Božićni dan dočekati na misi, na tradicionalnoj polnoćki koja se održava u svim crkvama. No jedna polnoćka zaista je posebno iskustvo koje okuplja ljude već više od 90 godina. To je polnoćka na Sljemenu, u Kapelici Majke Božje Sljemenske, Kraljice Hrvata, smještenoj na 1001 metara nadmorske visine. Na nju ljudi često stižu pješke, kroz mrak i hladnoću, atmosfera je svečana i intimna, a planinsko okruženje čini ju posebno čarobnom.

PRVA MISA NAKON OTVARANJA KAPELICE 1932. ODRŽANA JE UPRAVO NA BADNJI DAN

Polnoćka se na Sljemenu slavi još od otvaranja kapelica 1932. godine. Štoviše, prva misa održana u kapelici bila je upravo na Badnju večer te godine. Sveta misa počinje u ponoć, a brojne se župe i planinarska društva organizirano okupe i nekoliko sati ranije i iz Zagreba krenu pješke prema vrhu Medvednice. Nakon mise običaj je organizirati procesiju kroz šumu do Šumarskih jaslica.

MISNO SLAVLJE U OKRUŽENJU ŠUME I POD ZVJEZDANIM NEBOM

Kako kapelica nije velika, mnogi vjernici ostaju ispred nje i misu prate pod zvijezdama, okruženi mirom šume i planine. Neki od njih ovdje Božić dočekuju već desetljećima, vjernika ima dosta, ali ugođaj ostaje dostojanstven i svečan, primjeren dočeku Božića.

Organizator događaja je, kao i uvijek, Župa Sljeme koja je na svojim stranicama uputila poziv vjernicima. „Na Badnju večer Crkva ulazi u najsvetije vrijeme godine. Polnoćka je prva i svečana božićna misa, slavlje otajstva u kojem Bog postaje jedan od nas i dolazi kao Dijete, u tišini i poniznosti.

PROCESIJA DO ŠUMARSKIH JASLICA NAKON MISE

To je noć u kojoj je, prema davnoj kršćanskoj tradiciji, „svjetlo zasjalo u tami“, noć mira, radosti i nade,“ navodi se na stranici Župe, koja poziva na dolazak na Sljeme. „Nakon Polnoćke uputit ćemo se u procesiji do Šumarskih jaslica, gdje ćemo svečano položiti Dijete Isusa u jasle. Ovaj čin nije samo lijepi običaj, nego znak naše vjere: Bog dolazi k nama i želi prebivati među nama,“ najavljuju.

Ove će godine misu predvoditi mons. Mijo Gorski, pomoćni biskup zagrebački, u koncelebraciji sa sljemenskim župnikom Tomislavom Špiranecem i župnim vikarom Zdravkom Kneževićem.

ZAISTA POSEBNA KAPELICA NAJVIŠA JE ŽUPNA CRKVA U HRVATSKOJ

Kapelica Majke Božje Sljemenske, Kraljice Hrvata, poznatija pod jednostavnim imenom Sljemenska kapelica smještena je na visini od 1001 metar nadmorske visine, okružena šumom i čistim zrakom parka prirode, u miru planine.

Svaki njezin kamen krije neku posebnu priču, a njezini zidovi čuvaju uspomene na uspone, zavjete ljubavi, zahvale na životu… Leži na sjecištu planinarskih puteva, na grebenu Medvednice, iznad popularne Činovničke livade i nezaobilazno je odredište vjernika i planinara koji pohode zagrebačku goru.

Sljemenska kapelica ima status župne crkve, najviše u Hrvatskoj, iako nema stalnih župljana. U njoj se svake nedjelje, te na blagdane, služe mise i tad njezini privremeni župljani postaju planinari i ljubitelji prirode iz cijelog Zagreba i okolice.

CRKVA JE IZGRAĐENA 1932. U ČAST OBLJETNICE HRVATSKOG KRALJEVSTVA

Skrivena u sjeni stabala, Sljemenska kapelica potpuno je usklađena s veličanstvenom prirodom koja ju okružuje. Izgrađena je od autohtonog, medvedničkog zelenog kamena, sa stropom od slavonske hrastovine i oltarom od bijelog bračkog kamena. Čak su i zemljane posude izrađene od gline s Petrove gore, a svileno misno ruho krase brojni narodni motivi iz bogate hrvatske povijesti.

Sama crkvica izgrađena je 1932. godine prema ideji isusovca Josipa Müllera i to u čast 1000. obljetnice hrvatskog kraljevstva te 1300. obljetnice pokrštenja Hrvata. Župa je pak osnovana 3. kolovoza 1963. za potrebe planinara, turista, gostiju Tomislavova doma i bolesnika iz bolnice Brestovac.

Sljemenska kapelica nastala je prema nacrtu arhitekta Jurja Denzlera i smatra se njegovim remek-djelom, ali i jedinstvenim spomenikom moderne hrvatske arhitekture te umjetnosti u prirodi. Izgrađena je u stilu ranokršćanskih starohrvatskih crkava, a unutrašnjost joj je ukrašena djelima poznatih kipara i slikara Vanje Radauša, Josipa Turkalja, Radoja Hudolina i Mirka Stupice.

Pročitajte još