U podmorju kod hrvatskog otoka pronađeno je blago iz 7. stoljeća! Tolika količina zlata nikad nije viđena na Sredozemlju

Uvala Polače na sjeverozapadnoj strani Mljeta stoljećima je bila sigurno sklonište na plovnom putu koji je istočni Jadran spajao s ostatkom Sredozemlja. Prema onome što su arheolozi pronašli na morskom dnu, jedan brod tu je sigurnost tražio krajem 7. ili početkom 8. stoljeća i potonuo prije nego što ju je dosegnuo.

Ono što je od njega ostalo nedavno je predstavljeno novinarima u Polačama nakon više od deset godina istraživanja, a o nalazima izvještava Slobodna Dalmacija. Projekt nosi ime Tatinica i traje od 2015., a arheolozi ga svrstavaju među najvažnija bizantska otkrića na cijelom Sredozemlju.

S dna je izvađeno više od četrdeset zlatnih predmeta ukupne težine oko 600 grama, što nadmašuje sve dosad zabilježeno na podvodnim arheološkim nalazištima u Sredozemlju. Riječ je o četirima zlatnim kompletima za pojas, pseudokopči u koju su umetnuti smaragdi, rubini i biserje te pečatnjaku s likom cara. Uz njih je izvučen i novac kovan pod četvoricom vladara Heraklijeve loze, prema kojem je određeno vrijeme potonuća, piše na stranicama Hrvatskog resturatorskog zavoda.

Voditelj istraživanja Igor Miholjek iz Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda ocijenio je, prenosi Slobodna Dalmacija, da takav sadržaj nadilazi uobičajenu trgovačku plovidbu i upućuje na putnika visokog ranga, možda i na predmete diplomatske namjene u nemirnom razdoblju. Zajedno sa zlatom na dnu je ležala i posve svakodnevna roba: više tipova amfora, kuhinjska i stolna keramika, vage i utezi kakvima su baratali zlatari te pločice i kocke za društvene igre izrađene od bjelokosti. Ta mješavina raskoši i rutine ono je što lokalitet čini vrijednim.

Justin Leidwanger sa Sveučilišta Stanford, čiji tim obrađuje keramički dio tereta, kaže da je ovo najvažniji brodolom svojeg vremena i jedini iz tog razdoblja koji se trenutačno istražuje. Prema njegovoj ocjeni, lokalitet pokazuje kako su plovni pravci držali Mediteran na okupu u trenutku kad se antički poredak pretvarao u srednjovjekovni. Pavle Dugonjić, koji vodi Odjel za podvodnu arheologiju, podsjetio je da je devetnaest godina rada u mljetskom podmorju dalo dvadeset dotad nepoznatih brodoloma iz raznih stoljeća. Ovaj se od njih izdvaja upravo predmetima kakvi se u Sredozemlju dosad na dnu još nisu našli.

Lokalitet se dokumentira trodimenzionalnim skeniranjem i fotogrametrijom, a MUP-ovo Zapovjedništvo za intervencije i ronilački centar Aquatica Mljet bave se logistikom i sigurnošću istraživanja. Posebno poglavlje čine ostaci drvenog trupa, koje je snimio tim tvrtke NavArchos. Anton Divić očekuje da će njihova obrada popuniti prazninu u znanju o brodogradnji tog stoljeća.

Predmeti su sada u laboratoriju. Zlatne komplete analiziraju Falko Daim i Levante Samu, novac obrađuje Željko Demo, a Miholjek se nada budućoj izložbi s katalogom. O nalazima je pisao i National Geographic, dok se do kraja 2026. najavljuje dokumentarni film Paule i Đele Jusića u produkciji Adriatona.