Najstarija kuća u najvišem hrvatskom gradu izgleda fenomenalno: u njoj možete vidjeti kako se u Gorskom kotaru živjelo prije 300 godina

Mirisi crnogorice, svjež planinski zrak i netaknuta priroda, ljeti zelena i spokojna, a zimi bajkovito bijela i uspavana ispod najljepšeg snježnog pokrivača. Možda zvuči kao utopija, ali raj koji smo upravo opisali zapravo nam je nadohvat ruke. Poželite li pobjeći od stresa, napuniti baterije i umiriti sva osjetila, dovoljno vam je skoknuti do Gorskog kotara. Ondje vas, osim šuma, jezera, kanjona, špilja i Nacionalnog parka Risnjak, čekaju i Delnice, najviši grad u Hrvatskoj. Smještene u samom srcu goranske visoravni, usred Delničkog polja, idealne su za izlet u svako doba godine.

A za upoznavanje bogate povijesti ovog divnog kraja, tu je Kuća Rački, koja će vas vratiti u vremena djedova i baka te vam dočarati kako se nekoć živjelo u ovom raju, koji ponosno leži na između 700 i 900 metara nadmorske visine. Ta najstarija goranska kuća, za koju se pretpostavlja da ima blizu 300 godina, zaštićeni je spomenik kulture te vjerni čuvar delničke etno i graditeljske baštine.

Kuću Rački pronaći ćete u Supilovoj ulici, najdužoj u gradu, na broju 94. Raspored njezinih prostorija osmišljen je tako da se savršeno prilagođava prirodnim uvjetima u Gorskom kotaru, što znači da se čitavo gospodarstvo nalazilo pod jednim krovom, na okupu, kako bi se ukućanima što više olakšao život, pogotovo tijekom dugih i hladnih zima.

Sukladno tome, krov joj je pokriven tanko cijepanom jelovom daskom (šindrom), a sijeno na tavanu, u kombinaciji s maloprije spomenutim drvenim krovom, osiguravalo je odličnu prirodnu toplinsku izolaciju. Jer klima u Delnicama izrazito je planinska, zimi su temperaturni minusi prilično česti, a snijega u prosjeku ima i do 106 dana godišnje.

Baš kao i mnoge druge kuće u uvijek prekrasnom Gorskom kotaru, nakošen, tj. strmi krov ima i Kuća Rački. Takav način gradnje ne samo da omogućuje snijegu da lakše sklizne, nego je bio nužan i za brže otjecanje kiše, što je, na kraju krajeva, stambenim jedinicama pružalo i prijeko potrebnu zaštitu od vlage.

Izvornost Kuće Rački nastojala se sačuvati rekonstrukcijama, a današnji izgled iste vjerodostojno prati nekadašnju organizaciju doma i staru graditeljsku baštinu Delnica. Tako sve njezine prostorije spaja dugačak hodnik iz kojeg se ulazilo u središnji dio stare goranske kuće, tj. vežu ili kuhinju. Taj prostor rada i komunikacije tradicionalno je imao otvoreno krovište, pod od nabijene zemlje, a vrlo često i otvoreno ognjište.

Veža je s tavanom ili izbom, na kojem su se sušili meso i sijeno te čuvali zrnata hrana, orasi i sušeno voće, bila povezana ljestvama. Drugi glavni prostor, onaj za odmor i posijelo, bila je hiša ili soba, pozicionirana s ulične strane kuće, dok je treća i zadnja u nizu prostorija bila štala. Ondje se, osim stoke, nalazio i WC, a ispod nje bio je ukopan trap, tj. preteča podruma, koji je uglavnom služio za čuvanje krumpira i druge hrane.

Članovi Etno udruge ”Prepelin’c” i brojni Delničani unikatnu Kuću Rački opremili su brojnim uporabnim predmetima iz prošlosti, a ondje možete vidjeti i prekrasnu delničku narodnu nošnju. Krasi je tzv. fiertof, šarena pregača crvene, zelene ili plave boje sa sitnim cvjetnim motivima, a tu je i koraljna ogrlica s divnom ukrasnom kopčom koja se naziva ”kluofnca”.

A svake godine u lipnju ispred Kuće Rački održava se i manifestacija Ivanjske kresnice, oživljavajući stari delnički običaj prema kojem su neudane djevojke za vrijeme ispaše stada plele vjenčiće od ivančica i zatim ih bacale na drvene krovove kuća. Na kojem redu krova bi vjenčić ostao, toliko je još godina djevojka morala čekati na svog odabranika… Ovu delničku atrakciju moguće je posjetiti prema dogovoru s Anom Štimac, koordinatoricom za turizam, manifestacije i marketing, uz prethodnu najavu na broj mobitela 091/6108 672.