
Staza s kraljevskim imenom
Spomenik snijegu, nazvan Delnički snježni rekordi, nalazi se u Delnicama i 'pamti' rekordno visoke razine napadalog snijega u tom gradu

Kontinentalna Hrvatska i velik dio Istre jutros su se probudili pod snijegom. Zrak miriše na zimu, a velike su šanse da, ako pogledate kroz prozor, pahulje još uvijek polako padaju. Pred nama su i osjetno niže temperature te pravi zimski minusi. I dok su takvi prizori u nekim dijelovima Hrvatske, ponajprije u Zagrebu, posljednjih godina postali rijetkost, a snijeg se u glavnom gradu najčešće zadržava tek na Medvednici, postoje mjesta koja su na obilje bijelog pokrivača itekako navikla. Toliko navikla da su mu odlučila podići i spomenik.
Jedan od takvih definitivno su Delnice, najviši hrvatski grad, ‘prijestolnica’ divnog Gorskog Kotara te ‘glavni snježni grad’ Hrvatske. Upravo tamo, na Trgu goranskih drvara i šumara, pronaći ćete i spomenik posvećen upravo toj padalini, a ovih je dana, baš kako i priliči, i on okružen snijegom. Taj se spomenik zove Delnički snježni rekordi.
Delnički spomenik snijegu bilježi, dakle, tamošnje snježne rekorde i cilj mu je da tako sve one koji posjete grad pokaže i taj dio života u Delnicama. Povod za podizanje spomenika bila je rekordna zima 2018. godine, kada je u Delnicama izmjerena nevjerojatno velika količina snijega, ona od čak 182 centimetara, što bi bilo više od prosječne visine muškarca u Hrvatskoj! Ona, naime, iznosi 181 centimetar…
No, osim te 2018. godine i tadašnjih rekordnih 182 centimetra, spomenik’ pamti’ i druge rekordne godine. Primjerice, 1984. godinu kada je u tom gradu napadalo 175 centimetara. Ili pak 1969. godinu kada je Delnice zavilo 172 centimetra snijega, samo pet centimetara više od prosječne visine žene u Hrvatskoj. Na spomeniku je zabilježena i 2013. godina, sa 150 centimetara snijega.
Ovaj simpatičan grad smjestio se inače u Delničkoj dolini, okružen Drgomaljem, Petehovcem i Japlenškim vrhom, na visini od 698 metara, a predstavlja ‘glavni grad’ Gorskog Kotara, odnosno tamošnje središnje i najveće naselje. Broji oko pet tisuća stanovnika, oduvijek je bio centar drvene industrije i šumarstva, a danas je i voljeno turističko odredište koje pohode ljubitelji prirode i aktivnog odmora. Upravo je priroda ono iz čega Delnice crpe svoju snagu, i to još od 15. stoljeća, u koje seže prvi pisani trag o tom gradu.
No, i sam grad nudi niz zanimljivosti, mimo spomenika snijegu. Tu je, primjerice, crkva sv. Ivana Krstitelja iz 19. stoljeća, ali i glavni gradski park, Parka kralja Tomislava te glavna, a ujedno i najstarija delnička ulica, ulica Franje Supila. Ona je dom kući Rački iz 18. stoljeća, najstarijoj u gradu, te Popovićevu mlinu.
Kuća Rački nalazi se na broju 94 i zaštićeni je spomenik kulture. Starost joj se procjenjuje na između 200 i 300 godina, a vrijedna je jer posjetiteljima otkriva sve o tome kako su izgledali tamošnji tradicionalni objekti prilagođeni dugim i oštrim zimama koje u prosjeku traju 106 dana. Popovićev mlin pak je mlin koji je s radom krenuo 1925. te bio u funkciji sve do 1960. godine. Radi se o električnom mlinu obitelji Mihelčić, koji je bio jedan od prvih objekata u Delnicama koji je dobio električnu energiju.
Osim spomenika snijegu, drugi ‘spomenik zimskim radostima’ je i 70-metarska skijaška skakaonica iz 1947. godine na Japlenškom vrhu. Tamo postoji i tri kilometra dugačka staza s info tablama koja vodi oko samog vrha. Tu su, naravno, i Nacionalni park Risnjak te izvor i dolina rijeke Kupe te popularni zimski centar Petehovac, s opcijama za skijanje i sanjkanje. Istoimeni planinarski dom smješten je na oko 1000 metara nadmorske visine.

Staza s kraljevskim imenom

Mali, ali jedinstven

Kvizovi

Podzemlje puno života

Priroda diktira pravila

Čuvar tradicije

NEŠTO POSVE DRUGAČIJE

MALI RAJ NA ZEMLJI

Tajne morskih dubina

Staza s kraljevskim imenom

Podzemlje puno života

Priroda diktira pravila

NEŠTO POSVE DRUGAČIJE

MALI RAJ NA ZEMLJI

PRIRODA VODI GLAVNU RIJEČ

Futuristički grad duhova

DOM PLAVCA MALOG

DOWNTONSKA OPATIJA