
"BLJAK" MANIFESTACIJA
Apsolutni genij
Davna je, 1742. godina, a Vatikan je u ozbiljnom problemu. Naime, na kupoli bazilike sv. Petra, prvoklasnog arhitektonskog ostvarenja za čiju je izgradnju bio zadužen Michelangelo, pojavile su se pukotine. Nad njima su, pokušavajući dokučiti kako riješiti problem, razbijali glave neki od tadašnjih najboljih arhitekata i građevinara. No na kraju je jedan Hrvat spasio kupolu slavne bazilike svetog Petra u Vatikanu! Ptanje je kako bi kupola skončala da nije bilo jednog, kažu samozatajnog, dubrovačkog isusovca. On se zvao zvao Ruđer Bošković.
Naime, upravo će on postati čovjek koji će spasiti kupolu jedne od najslavnijih građevina na svijetu. No, malo je njih vjerovalo da on to može. Naime, zadatak mu je povjerio papa Benedikt XIV., koji je Boškovića vrlo cijenio, no mnoštvo ostalih ideju je dočekalo sa skepsom. Bošković je bio mlad, bila mu je 31 godina. A i, kao matematičaru, priznavali su mu da zna teoriju, ali ne i praksu.
No, Bošković ih je natjerao na muk. Primijenio je, u rješenju problema uočenih na kupoli, načelo virtualnog pomaka, piše Povijest.hr, otprije poznatu matematičku metodu koja dotad nije primijenjena u praksi. Naime, Bošković je savjetovao stavljanje pet koncentričnih željeznih traka na kupolu sv. Petra. Tako je jedan Hrvat spasio kupolu svetog Petra od potencijalnog urušavanja.
No, Boškoviću to nije bio jedini zadatak te vrste. Rješavanje problema stabilnosti, nosivosti te sanacije građevinskih objekata vodilo ga je po cijeloj Europi. Radio je i na ispitivanju stabilnosti carske knjižnice u Beču, današnje Nacionalne knjižnice. Ili pak procjene stabilnosti šiljka na milanskoj katedrali te nosivosti stupova u crkvi sv. Géneviève u Parizu… Danas ga nazivaju pionirom statike u graditeljstvu.
Da će biti apsolutni genij, bilo je jasno od njegove rane dobi. Naime, Ruđer Bošković rodio se 1711. godine, u velikoj obitelji. Bio je jedno od osmero djece, a u školi ispred svih svojih vršnjaka. Zato je već s 14 godina poslan u Rim na školovanje, na Collegium Romanum. Za svećenika se zaredio 1744. godine.
Prvi znanstveni rad koji je Ruđer Bošković objavio bio je na temu sunčevih pjega, a kao njegovo najglasovitije djelo spominje se Teorija prirodne filozofije iz 1758. godine. Popis njegovih karijernih zasluga dugačak je – predvidio je primjerice, zvijezde s vrlo gustom i vrlo razrijeđenom materijom, nešto što naposljetku otkriveno stoljećima kasnije. Osnovao je praktičnu astronomiju, prvi ukazao na potrebu ispitivanja grešaka mjernih instrumenata, utemeljio zvjezdarnicu u Breri, napravio prvu kartu papinske države, radio na isušivanju močvara u Italiji…
Najsažetije rečeno, Ruđer Bošković briljirao je na nizu polja – fizici, matematici, astronomiji, optici, geodeziji, hidrotehnici, meteorologiji, građevinskoj statici, filozofiji, teologiji i arheologiji, a bio i književnik te diplomat. Smatraju ga jednim od najvećih znanstvenih umova ikada. Preminuo je 1787. godine, no sjećanje na njega – ali i njegove brojne zasluge – i danas živi i izaziva pažnju i divljenje. Po njemu je na mjesecu nazvan jedan krater, ali i asteroid. Proglašen je i europskim geodetom godine, a iza sebe je ostavio 75 knjiga radova iz matematike, mehanike, astronomije, optike, filozofije…
A svojevrsno sjećanje na njega, kao njezinog spasitelja, izaziva i to velebno zdanje s početka naše priče – bazilika sv. Petra, duhovni centar katoličke crkve na trgu sv. Petra te najviša građevina u Rimu za koju se vjeruje da je izgrađena na grobu sv. Petra. U njoj se nalazi čak 148 papinskih grobnica, kao i vrijedna djela poput Berninijeva baldahina i Michelangelove ‘Piete’.
U njezinoj je izgradnji sudjelovao niz cijenjenih umjetnika, a Michelangelo je bio zadužen za kupolu. Nakon što je on umro, radovi su nastavljeni po njegovim nacrtima – širina 138, duljina 193, a visina 132,5 metra. No, to je samo početak fascinantnih brojki vezanih uz tu građevinu. Pet vrata, 450 kipova, 500 stupova, 50 oltara, kapacitet 60 tisuća ljudi (20 tisuća sjedećih mjesta), 39 niša sa svecima… Sve to i dalje stoji i danas netaknuto, dijelom zahvaljujući upravo junaku našeg članka. Tako da kad vas netko pita, ponosno recite da je baš Hrvat spasio kupolu bazilike svetog Petra!
"BLJAK" MANIFESTACIJA
Nevjerojatna destinacija
BISER NA KRUPI
svjetski gigant
Neukroćena priroda
Hrvatski trag u Europi
HRVATSKI REKORDER
CESTA IMENA HA HA
JEDAN OD NAJLJEPŠIH NA SVIJETU
PROSTRANA LEDINA
NA PUTU DO MORA
ljepota u susjedstvu