Znate li gdje se nalaze Prduša i Babina Guzica i zašto su tako nazvani? Saznajte sve o otocima čija imena zabavljaju cijelu Hrvatsku

Nakon što je pitanje u Potjeri nasmijalo brojne gledatelje, pa i samog voditelja Joška Lokasa, mnogi su se zapitali postoje li zaista otočići Babina guzica i Prduša, i kako su dobili ime. Odgovor je da, postoje, dio su predivnog kornatskog arhipelaga, a u nastavku doznajte sve o ovim otocima neobičnih i smiješnih imena.

Anus i Pornic u Francuskoj, Batman u Turskoj, Fucking u Austriji, Dildo u Kanadi, Ass u Ukrajini… Svojim nazivima mnoga nas mjesta u svijetu iznenađuju i nasmijavaju, a svi koji ih posjete, zastanu na trenutak i fotografiraju se za uspomenu. Osim svjetski poznatih atrakcija, u Hrvatskoj također možemo pronaći neobična imena općina, naselja i otoka, a među njima su otočići Babina Guzica i Prduša koji svakog ljeta nasmijavaju na tisuće turista koji posjećuju naš predivni Nacionalni park Kornati!

Netaknuti dragulj Jadranskog mora, otočić Babina guzica nalazi se u sklopu Nacionalnog parka Kornati, a njegova površina iznosi samo 0,012 km². Ovaj neobičan naziv svakog ljeta nasmijava brojne turiste koji posjećuju hrvatsku obalu, a kako je nastalo to ime za HRT je objasnio Ante Jurić iz Centra za jadransku onomastiku i etnolingvistiku.

“Babina Guzica je jedan od otoka u kornatskom arhipelagu. Kako je nastalo to ime? Naravno, po babinoj guzici. Ima u susjedstvu Babine Guzice još zanimljivih toponima, npr. poznata Kurba. Ponekad imena nastaju iz puke slučajnosti, anegdotalno. Možda se nekome ribaru dogodio nekakav nemili događaj u blizini tog otoka ili mu se u trenutku prosvjetljenja dogodila neka asocijacija i onda se to počne kotrljati”, rekao je Jurić za HRT.

I Murterini i Saljani koji su kornatskim otočićima nadijevali imena bili su izuzetno maštoviti. “Prduša je očito isto jedan toponim iz serije lascivno erotskih toponima kornatskih. Kad imate npr. neku vertikalnu napuklinu u obalnoj stijeni, onda imate barem 50 posto šanse da se ona zove po određenim organima. Na Kornatima sam uspio izbrojati četiri otoka koja nose ime po muškom dijelu para”.

Parovi, pa i terceti također su česta pojava u nazivima naših otoka, a nije rijetkost da se isto ime nađe na nekoliko mjesta. “Recimo, imate Abe na dva mjesta, Sestrice na 2-3, pa Kurbe na suprotnim stranama arhipelaga, a tu su i Smokvice, Mrtenjaci, Bisage, Tovarnjaci, Prisnjaci”, ispričao je Jurić za HRT.

Kornati, najrazvedeniji arhipelag na Jadranu, sastoji se od oko 150 otoka stiješnjenih na površini od 320 kilometara četvornih. Drugim riječima, Kornati čine 12 posto svih hrvatskih otoka (1264 ukupno), a na njih otpada samo jedan posto hrvatskog mora. Istoimeni nacionalni park, proglašen 1980. godine, nešto je manji – broji 220 kilometara četvornih te obuhvaća 89 otoka, otočića i hridi koji se mogu pohvaliti s oko 2700 sati sunca godišnje. Prosječna površina otoka iznosi 0,5 kilometara četvornih.

Najveći otok kornatskog arhipelaga dug je 25,2 kilometra te je dva i pol kilometra širok. Ime mu je Kornat i upravo je po njemu arhipelag dobio ime. Poznat je po neobičnom geološkom fenomenu Vela Ploča ili Magazinova škrila, dugačkom 160 i širokom od 63 do 86 metara, a koji je nalazi podno njegova najvišeg vrha, Metline.

Prema legendi, ploču su donijele vile kako bi na njoj plesale za vrijeme nemirnog mora. Druga kaže kako je ploča nastala za vrijeme gradnje Arene u Puli. Majstori su njome namjeravali prekriti to zdanje, no otklizala im je u more. Znanost je manje poetična: Vela Ploča nastala je otklizavanjem 11 metara debelog stjenovitog sloja prije 2400 godina.